Vesti
Politika
Muk o agresiji NATO-a i posle četvrt veka
27.03.2024. 20:00
Izvor: Politika
Muk o agresiji NATO-a i posle četvrt veka
Pokazalo se da one države koje su izvršile bombardovanje i priznale tzv. Kosovo ne menjaju svoju poziciju iz 1999. i 2008, već su i dalje usmerene na pomaganje Prištini, ocenjuje Predrag Rajić
Odbijanje da se čuju argumenti protiv agresije NATO-a na SR Jugoslaviju i muk na tu temu, ali i podrška postojanju tzv. Kosova neki su od glavnih motiva zašto se na dnevnom redu sednice Saveta bezbednosti UN nije našla tema bombardovanja 1999. godine, povodom četvrt veka od početka ovog napada na jednu suverenu zemlju. Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da je zapanjujuće to što neko ne želi da čuje istinu o događajima od pre 25 godina. Dodao je da mnoge zemlje nisu htele da ulaze u konflikte na sednici i iskazao zahvalnost Rusiji, Kini i Alžiru što su bili principijelni tokom preksinoćnjeg glasanja.
„Očigledno nijedan ni drugi predlog nije imao potrebnu većinu jer je većina zemalja bila suzdržana. Ono što je za nas bitno, to je da, bez obzira na to da li je sednica bila održana ili ne, istorijska je istina o kojoj govore i oni sami, a to je da nije bilo pravnog osnova za bombardovanje Srbije, da je ta odluka bila nelegalna, ali po njihovom mišljenju legitimna, zato što je bila humanitarna katastrofa, takozvana na Kosovu i Metohiji”, naveo je Dačić. Podsetio je da bi sednice SB trebalo da se održavaju kad god neka od članica zatraži i da se u poslednjih pet godina nije dogodilo da se ne održi, sve do preksinoć.Prema oceni narodnog poslanika Milovana Drecuna, odbijanje da se na dnevni red SB UN stavi inicijativa Rusije da se raspravlja o 25. godišnjici agresije NATO-a na SRJ, ali i najava da će se na predstojećoj sednici Saveta Evrope razmatrati prijava za članstvo tzv. Kosova u SE – predstavljaju podršku lažnoj državi gde je najvažniji cilj da se njoj nekako otvori proces ka članstvu u NATO-u. „Tada bi priča, što se njih tiče, verovatno bila završena, jer ako ste u NATO-u, onda se u slučaju potrebe aktivira član 5 i time se Srbiji stavlja do znanja da je ovo za nju zauvek izgubljena teritorija i da ne možemo da računamo da će se jednog dana vratiti ponovo u sastav naše države”, rekao je Drecun za TV Pink, prenosi Tanjug. Dodao je da NATO kao organizacija ima stav da se, s obzirom na to da tzv. Kosovo nije međunarodno priznato, uopšte ne razmatra da pristupe programu Partnerstvo za mir, ali da izgleda vodeća članica NATO-a ima neke drugačije planove i rade na realizacija tih planova. „SAD otvoreno govore da će učiniti sve što mogu da podrže članstvo Kosova u NATO-a jer, kako njeni predstavnici kažu, veruju da će to doprineti regionalnoj stabilnosti i bezbednosti”, kaže Drecun.
Politički analitičar Predrag Rajić za „Politiku” ocenjuje da je odluka Saveta bezbednosti UN bila očekivana s obzirom na kompoziciju trenutnog SB jer, kako je naveo, većina država koje su sada u SB priznaju tzv. Kosova. „Tako da je negde očekivano bilo da će odluka biti ovakva, odnosno da se neće otvarati posebna rasprava iako ju je Rusija zahtevala. Mislim da nam je ta sednica ponovo pokazala da one države koje su izvršile bombardovanje i koje su priznale takozvano Kosovo ili su na neki način bliske tom stavu ne menjaju svoju poziciju kada je reč o 1999, ali ni o 2008. godini. I da su i dalje njihove politike usmerene ka tome da se tzv. Kosovo u tom smislu pomaže, podržava, jača i da se gde je to god moguće uključuje u neke međunarodne institucije”, istakao je Rajić.
S tim u vezi, dodao je, vidimo i ponašanje istih tih zemalja kada je reč o Savetu Evrope, odnosno izveštaju Dore Bakojani i koje je u suštini pozitivno za Prištinu jer se njime preporučuje članstvo tzv. Kosova u SE. „Rekao bih da je to deo dugotrajnog procesa koji se očigledno ne menja i gde oni koji su izvršili bombardovanje 1999. i dalje stoje na pozicijama da je to bilo opravdano i da nemaju nikakav razlog da svoj stav prema tom pitanju menjaju ili koriguju na neki dublji ili ozbiljniji način, već da će zastupati politiku koja je usmerena ka ostvarivanju svih onih ciljeva koje kosmetski Albanci imaju”, zaključio je Rajić. Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko poručio je da su zapadne zemlje blokirale održavanje sednice Saveta bezbednosti UN povodom 25 godina od početka agresije NATO-a na SRJ jer se, kako je naveo, plaše istine. „Zapad je histerično blokirao održavanje sednice SB UN povodom 25 godina od početka agresije NATO-a na Jugoslaviju. To sve govori samo za sebe, objašnjava više od desetina izlaganja. Kako li se samo plaše istine”, naveo je Bocan-Harčenko na društvenoj mreži „Iks”. A član Ruske akademije nauka Jelena Guskova ocenila je dobrom inicijativu Rusije da se u SB raspravlja o 25. godišnjici agresije NATO-a na SRJ i poručila da Rusija nikada neće zaboraviti šta se tada desilo. „Na zgradi američke ambasade u centru Moskve naši su napisali: ’Nikada nećemo zaboraviti 1999’”, kaže Guskova.