Predrasude koje mnogi od nas imaju o Moskvi, padaju u vodu kada u njoj provedete mjesec dana, živeći kao njen pravi stanovnik. Prema pričama starijih, koji su Moskvu i Rusiju pohodili i krajem 80-ih i početkom 90-ih, bio je to potpuno drugačiji grad - zatvoren za strana ulaganja, komunistički režim bio je prisutan u svim porama života, a narod nezadovoljan, slabo plaćen i na rubu preživljavanja. Danas je Moskva jedna od najvećih svjetskih metropola, spaja fantastičnu arhitekturu, smjele ideje, snagu mladosti i mudrost starih. Grad vrvi od stranih kompanija, prepun je turista, kao i skupocjenih elitnih restorana, noćnih klubova, raskošno uređenih diskoteka, luksuznih robnih kuća, pozorišta i umjetničkih galerija, ulica punih preskupih automobila…

Bezvizni režim
Da biste stigli u Moskvu kao turist, ne treba vam viza. Dovoljno je imati potvrdu, vaučer, koju izdaju njihove turističke agencije. Sama Moskva, bez okoline, podijeljena je u četiri koncentrična prstena. Vanjski, četvrti rubni prsten, u kojem su smještena i dva najveća (od ukupno pet) moskovskih internacionalnih aerodroma (Šeremetjevo i Domodjedovo), opasuje grad u dužini od preko 120 kilometara. U trećem prstenu su uglavnom stambeni blokovi, tipičnog socijalističkog izgleda. Drugi prsten je već centar Moskve. U prvom i najužem je strogi centar, sa, širom svijeta poznatim, Crvenim trgom - ogromnim prostorom na kojem je hram Svetog Vasilija Blaženog, katedrala od čije ljepote zastaje dah. Prema historiji, hram je sagrađen u doba vladavine Ivana Groznog, o čijoj okrutnosti govori samo ime. Prema predanjima, Ivan Grozni je, po završetku izgradnje, naredio da arhitekti i graditelju iskopaju oči, kako više nikad i nigdje u svijetu ne bi izgradili ništa tako lijepo. Na trgu je i najveća moskovska robna kuća GUM, čiji je centralni prostor na spratu svojevremeno koristio Staljin za obraćanje masi, koja je znala satima stajati na trgu i na minus 40 stepeni slušati govore vožda.

Kremlj je moć
Na suprotnoj strani trga je Kremlj (u prevodu tvrđava), fascinantno zdanje u kojem je smještena ruska vlada, gdje Vladimir Putin, kao i svi njegovi prethodnici, ima ured. Sam Kremlj, utvrda opasana zidinama od crvene cigle, prostire se na ogromnoj površini, a sastoji od niza građevina i 20 različitih kula građenih u 15. stoljeću. Kremlj je centar moći Rusije. Turističke posjete su ograničene i svedene na svega tri dana sedmično.
Uz zidine Kremlja nalazi se i Lenjinov mauzolej, u kojem je izloženo njegovo balzamirano tijelo. Malo je čudan osjećaj prolaziti pored Lenjina u potpunoj tišini. Na svaki pokušaj ikakve priče (pa čak i šapata) ili pokreta ruke, posjetilac biva upozoren da prekine i ubrza korak. Nikakvo zadržavanje, ni detaljnije razgledanje u prolazu nije dozvoljeno. Na ovom trgu nalazi se i spomenik velikom ruskom vojskovođi generalu Žukovu. Arhitektura koja dominira Moskvom je vrlo prepoznatljiva, fasade zgrada su slično urađene i ukrašene ornamentima. Takvi su i Boljšoj teatar, Tretjakovskaja galerija, Muzički konzervatorij Čajkovski, koji je završio i Ivo Pogorelić, pa čak i džamija, sagrađena 1995. godine u parku Petrova gora, svojim izgledom podsjeća na pravoslavni hram s munarom. I hram i džamija sagrađeni su u znak 50 godina pobjede nad fašizmom.

Puškinov dom
Zbog veličine grada teško je obići sve što je interesantno, ali biti u Moskvi nekoliko dana a ne posjetiti Stari i Novi Arbat, ne otići na pozorišnu predstavu, ne pogledati balet u Boljšoj teatru ili ne popiti kafu u Tverskaja ulici je - promašen dolazak. Stari Arbat je dio centra: pitoreskna, popločana ulica bez saobraćaja u kojoj se nalaze prodavnice s ruskim nacionalnim lutkicama (jedna u drugoj), koje mi pogrešno zovemo babuške. Njihov pravi naziv je matrjoške, što u prevodu znači mame. Tu ćete pronaći sve vrste drvenih suvenira rađenih u prepoznatljivom cvjetnom dizajnu, restorane s ruskim specijalitetima. Ne možete otići iz Moskve a ne probati njihovu nacionalnu supu boršč ili šči, čorbu od kiselog kupusa. Izvrsni su i peljmeni, komadi tijesta s mesom prelivenim pavlakom.
Ulica Stari Arbat bila je svojevremeno elitna ulica kojom su šetala ruska gospoda. Cijene su visoke zbog turista koji tu kupuju suvenire i poklone. To je i ulica s najvećim brojem prodavnica nakita, od uralskog poludragog kamenja i skupih ćilibara. Sve se plaća u rubljama, a druga valuta po zastupljenosti je dolar. Jedan dolar iznosi oko 25 rubalja. Na Starom Arbatu nalazi se i rodna kuća slavnog ruskog pjesnika Aleksandra Sergejeviča Puškina, pretvorena u muzej. Jedan od poznatijih elitnih restorana u Moskvi također nosi ime Puškin, a otvoren je 24 sata dnevno. Nikakvo čudo da u tri sata noću zateknete restoran pun gostiju i osoblje koje užurbano uslužuje goste kao da je dan.
Ruski narod, posebno mladi, koje sam sretao i upoznao za vrijeme boravka, otvoreni su i susretljivi. Zadivljujuće je da su nakon 70 godina zatvorenosti i života u totalitarističkom režimu, tako brzo uhvatili korak s ostatkom svijeta, pa čak i nadmašili mnoge.

Noćni izlasci
Noćni život Moskve vrlo je evropski, a uz to neobičan i šarolik. Skoro sve prodavnice rade do kasno u noć, a mnogi restorani i klubovi puni su gostiju do ranih jutarnjih sati. Trenutno najpopularniji noćni klubovi koji počinju raditi tek od jedan sat iza ponoći su Sorry Babuška (Izvini, bakice), Suzy Wong, Etage, Garage, Opera, Chesterfield... Oni definitivno nisu za džep prosječnih Rusa, zbog astronomskih cijena. Selekcija gostiju počinje na ulazu: ne puštaju nikog ispod 18 godina, a čuvari reda i zakona imaju vam pravo zabraniti ulazak u klub ukoliko im se ne sviđa vaša garderoba, izgled ili nešto treće. Ulazak u tenisicama ili odjeći koja je previše sportska ne dolazi u obzir. Zahvaljujući visini i krupnoj građi, uspješno sam savladavao prepreke na vratima i uspijevao, bar nakratko, vidjeti i osjetiti kako se to živi na visokoj nozi i kako se zabavljaju bogati ruski omladinci, stranci i dobrostojeći stanovnici. Ne možete prići ulazu u klub, a da ne primijetite kako gosti, većinom mladi između 18 i 25 godina, pristižu u skupocjenim automobilima s tjelohraniteljima i vozačima, koji ostatak večeri presjede u automobilu ispred ulaza, čekajući da ih vrate kućama. Ulaz u klubove se ne plaća, ali zato za jednu koka-kolu trebate izdvojiti 10 ili 20 dolara.
Nezaobilazno mjesto za izlazak je i lanac američkih klubova Friday's, koji rade do ponoći i gdje se mladi okupljaju, druže, nešto pojedu i nastavljaju dalje. Cijene - živa vatra, ali ipak malo niže nego u pomenutim klubovima. Hamburger, recimo, košta oko 10 dolara, kafa, cappuccino 6-7 dolara. Cijene u luksuznim restoranima ne treba ni spominjati. Na nekim mjestima rezervacija stola iznosi od 1.000 do 5.000 dolara. Nije ni čudo što je Moskva nakon Tokija proglašena najskupljim gradom na svijetu.
Pravi kontrast tom luksuzu su kafane i klubovi u koje zalaze niža i srednja klasa. Skromno su uređeni, a cijene prihvatljive. Na jednom od takvih mjesta pročitao sam čudan i smiješan savjet: Votka bez piva, pare bačene uvjetar. Moji moskovski domaćini objasnili su mi kako je mnogima cilj izlazaka vikendom strašno se napiti, i to što brže i za što manje novca. Najbolji i najbrži put do pijanstva je miksanje pića, dok čista votka ili samo pivo traže mnogo više i vremena i novca. Često se dešava da sirotinja i beskućnici po Moskvi umiru na ulici od zime i gladi, dok na drugoj strani vidite raskoš i bogatstvo.

Ostale vijestiArhiva