Bijeljina - Selo Brodac, nadomak Bijeljine, prije više od 250 godina imalo je status opštine, a danas je čuveno po brojnim znamenitostima poput škole s tradicijom dužom od 150 godina, najstarijom zadrugom u RS i jednim od najstarijih fudbalskih klubova u RS i BiH.
Selo Brodac se nalazi na oko dvadesetak kilometara od grada, u neposrednoj blizini rijeke Save, a oko 600 domaćinstava ove mjesne zajednice su vrijedni poljoprivrednici i dobri domaćini.
"Brodac je još 1735. godine imao status opštine, a s obzirom na to da se selo nalazilo na samoj obali rijeke Save, zbog čestih poplava je izmješteno dublje u unutrašnjost", priča sedamdesetogodišnji Slavko Ćurčić, ugledni bročanski domaćin.
On je istakao da je Brodac danas mjesto sa svim potrebnim infrastrukturnim objektima, a pored velikog broja poljoprivrednih proizvođača Bročani su poznati i kao dobri stočari i proizvođači mlijeka.
"Naša osnovna škola 'Petar Kočić' stara je oko 150 godina i poznata je i po tome što je jedan od učitelja u ovoj školi bio i poznati književnik Dušan Baranin, koji je ovdje napisao svoja tri romana 'Gladni zemlje', 'Njih troje' i 'Golaći'", ispričao je Ćurčić.
Baranin je sa Bročanima izgradio seosku čitaonicu i oformio dramsku grupu koja je izvodila poznata djela Veselinovića, Kočića, Glišića, Nušića i drugih.
Svojevrstan pečat Brocu daje i veliki broj visokoobrazovanih ljudi koji su potekli iz ovog mjesta. Ćurčić ponosno kaže da je mnogo ljekara, inženjera i profesora iz ovog sela koji danas žive i rade u Sremskoj Mitrovici, Bačkoj Palanci, Novom Sadu i Beogradu, a najviše ih je u Subotici, gdje danas živi oko 60 porodica iz Broca.
Od Ćurčića saznajemo da je među njima i majka predsjednika Srbije Borisa Tadića, te univerzitetski profesor Nevenka Kićanović-Tadić i brojni drugi ugledni građani Semberije i bivše Jugoslavije.
Bročani njeguju i dugu tradiciju zadrugarstva, a Zemljoradnička zadruga Brodac je najstarija zadruga u Republici Srpskoj i postoji više od 100 godina.
Fudbal je takođe njegovan u ovom znamenitom mjestu, a FK Jedinstvo je osnovan 1931. godine i spada u red najstarijih klubova u RS i BiH.
Prema nekim zabilješkama Bročana, njegov dres nosilo je do danas oko 350 registrovanih igrača, koji su igrali i u ligama bivše SFRJ.
Ćurčić podsjeća da je upravo u Brocu svoje guslarsko umijeće započeo najveći srpski epski pjesnik Filip Višnjić, koji se doselio iz rodne Trnove kod Ugljevika u sembersko selo Međaše, a potom svakodnevno dolazio pred bročansku crkvu koju je nazvao bijela crkva i tu pjevao svoje pjesme.
Bijelu bročansku crkvu su spalili Turci u bosanskohercegovačkom ustanku 1876. godine, a narod ovog kraja je utočište našao u Srbiji, gdje su ostali godinu dana. Odmah po povratku su obnovili svoje kuće.
"Novosagrađena crkva je posvećena svetom arhangelu Mihailu, osveštana je na Petrovdan 12. jula 1884. godine", podsjeća Ćurčić i dodaje da se Petrovdan u Brocu slavi kao dan sela.
Crkvena opština u Brocu je nekada gazdovala sa 82 dunuma zemljišta, a koji su agrarnim reformama 1953. i 1957. godine oduzeti. Danas raspolaže sa portom i okućnicom parohijskog doma na oko 19 dunuma.
Brodačka crkva je više puta obnavljana, a posljednji put prije nekoliko godina.

Ostale vijestiArhiva