"Rijetki su srećnici na ovoj našoj kroz vijekove bunama i ratovima opterećenoj balkanskoj i posavskoj vjetrometini koji se mogu pohvaliti da već nekoliko generacija njihovih porodica nasljeđuju kuću koja 'pamti' vladavinu Turske carevine i Habzburške monarhije", kazao je Dušan Janković, u čijem se dvorištu u centru Pelagićeva nalazi ovo zdanje.

Objekat je izgrađen daleke 1808. godine, kada su Jankovići stigli u ovo naselje koje se tada zvalo Gornji Žabar, a danas budi radoznalost mještana i prolaznika i dokazuje vrhunsko majstorstvo starih neimara koji su uspjeli da od tzv. šepera - pruća oblijepljenog blatom, naprave za to vrijeme monumentalnu spratnicu i građevinu koja je odolila zubu vremena.

"Moj čukundjed Jovo je početkom 19. vijeka došao ovdje sa porodicom iz ozrenskog sela Skipovac. Nakon toga odlučio je da napravi kuću spratnicu kako bi smjestio svoju brojnu porodicu, što mu je i uspjelo 1808. godine. Kuća ima tri sobe, kuhinju i špajz, i u tadašnje vrijeme bila je jedna od najvećih u ovom kraju Posavine. Zadržavajući originalan izgled objekta, mi smo u posljednjih dvadesetak godina učinili tek neke sitne popravke. Posebno mi je drago što ona čuva uspomenu na naseljavanje moje porodice u Posavinu, a u Pelagićevu danas živi 12 domaćinstava Jankovića", kaže Dušan Janković, poljoprivrednik iz ovog naselja.

Veličina kuće ogledalo je bogatstva njenog vlasnika. Dušan priča kako su Jankovići sve do dolaska komunista na vlast posjedovali 100 hektara najbolje zemlje u seoskim atarima, a nakon pedesetih godina prošlog vijeka, kada je sprovedena takozvana agrarna reforma, veći dio zemlje im je oduzet i ostalo im je svega 10 hektara koje i danas obrađuju.

"U staroj kući ne živimo od 1970. godine, kada smo sagradili i uselili u novu u istom dvorištu. Na staroj kući smo prošle godine od oko 3.500 komada crijepa tzv. bibera na njenom krovu promijenili oko 800 komada i to je jedina ozbiljna intervencija koju ja pamtim. U unutrašnjosti su potpuno sačuvane peći zidane od cigle i još dosta stvari koje samo treba restaurirati. Nakon razgovora sa nekim prijateljima odlučio sam da pokušam da kuću pretvorim u muzej, gdje ću smjestiti brojne eksponate koji će ne samo mene već i moje sugrađane i sve Posavce podsjećati na pretke i porijeklo", zaključuje Janković.

U tu svrhu on godinama sakuplja stare alate i kućne predmete. Posjeduje, kaže, više od stotinu eksponata i nastavlja da obogaćuje svoju etno-zbirku.

"Teško je naći takve predmete, ali nekako uspijevam. Staru kuću sam planirao restaurirati i njenu ljepotu i originalnost sačuvati, u čemu me posebno podržava stariji sin Radovan", s optimizmom govori Dušan Janković.

Kako bi realizovao ideju o pretvaranju ove "starice od dva vijeka" u muzej, Dušan planira da taj relativno skup projekat kandiduje i kod Ministarstva obrazovanja i kulture RS, odnosno Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa i spomenika istorije.

"Želja mi je da u kući imam stalnu etnološku postavku sa autentičnim izgledom svih prostorija onako kako su i nekada izgledale i ostavim trajne dokaze o tome kako se nekada davno živjelo i stanovalo u ovom dijelu Posavine", poručuje Janković.

Ove godine se u Pelagićevu obilježava 170 godina od rođenja i 110 godina od smrti Vase Pelagića, te 170 godina od osnivanja prve škole u nekadašnjem Gornjem Žabaru, koji od sedamdesetih godina prošlog vijeka nosi ime po ovom revolucionaru i narodnom tribunu, bez sumnje najpoznatijem stanovniku srednje Posavine.

Ostale vijestiArhiva