Stoljećima je grad, sagrađen u 15. vijeku, bio sakriven od ostatka svijeta da bi ga 1911. otkrio američki istraživač Hiram Bingham. Profesor, koji je inspirirao stvaranje holivudskog avanturiste "Indiane Jonesa", bio je na čelu ekspedicije koja je na lokaciju stigla 24. jula. Vjeruje se da su lokalni poljoprivrednici znali za njegovo postojanje jer su istraživači zatekli zasijano zemljište. Historičari i arheolozi, međutim, još uvijek se nisu složili oko njegove funkcije. Neki vjeruju da je Machu Picchu sveto mjesto, dok drugi tvrde da je bio ljetovalište cara Inka. Andskim plesovima, koncertima, smotrama, mističnim ritualim i akademskim konferencijama obilježit će se 100 godišnjice od Binghamovog otkrića, što se podudara sa datumom proglašenja Machu Picchua jednim od novih svjetskih čuda, prije četiri godine. "Za Peru, Machu Picchu je kao piramide u Egiptu", rekao je arheolog Luis Lumbreras, bivši šef Nacionalnog instituta za kulturu. UNSECO ga je 1983. godine uvrstio na Listu svjetske baštine. Machu Picchu, što znači "stari vrh" na kečuanskom jeziku, nalazi se 2.400 metara iznad razine mora. Posjetitelji do njega dolaze vozom iz grada Cusco ili pješice, što traje nekoliko dana. Godine 2008, francuski i peruanski naučnici su otkrili da je njemački avanturist Augusto Bernes "otkrio" izgubljeni grad, koji španski osvajači nisu nikada pronašli, 44 godine prije Binghama. Također su zaključili da je nalazište opljačkano. Historijski zapisi pokazuju da su najmanje dvoje Nijemaca, Britanac i Francuz, kao i nekoliko Peruanaca, znali za Machu Picchu prije Binghamovog dolaska. Iako se većina naučnika slaže da je Bingham zaslužan za stavljanje Machu Picchua na kartu svijeta, peruanski stručnjaci ga optužuju da je opljačkao bogatstvo njihove zemlje. Danas je glavni izazov očuvanje ovog arhitektonskog dragulja za buduće naraštaje od turista koji žele posjetiti Machu Picchu. Stoga će na dan otvaranja svečanosti biti prisutno samo 700.

Ostale vijestiArhiva