Putem Državne komisije za saradnju s UNESCO-om, Nacionalni park Una je pokrenuo inicijativu da se najveće prirodne vrijednosti u ovom zaštićenom području Štrbački buk i kompleks slapova u Martin Brodu upišu na UNESCO-ovu listu svjetske prirodne baštine, potvrdio je za Klix.ba Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Uprava Nacionalnog parka Una je procijenila da su se stekli uslovi za dodatno brendiranje jedinstvenog prirodnog bogatstva pozicioniranog u dolini rijeke Une te uvrštavanje ovog lokaliteta na listu svjetskih destinacija.
"Mi smo svjesni resursa koje imamo te smatramo da je ovo područje potrebno brendirati i uključiti u svjetske destinacije. Smatramo da su se, šest godina od uspostave NP Una, stekli uslovi da kandidiramo svoja dva najvrednija bisera vodopad Štrbački buk i kompleks slapova u Martin brodu, od kojih je najpoznatiji Milančev buk, na UNESCO-ovu listu svjetske prirodne baštine", kazao je za naš portal Amarildo Mulić, direktor Parka
Prema njegovim riječima, Nacionalni park Una godinama uspješno ispunjava svoj primarni cilj, a to je zaštita, očuvanje, nadzor i kontrola prirodnih i svih drugih vrijednosti u tom području, no ističe i konstantan porast broja posjetilaca i turista posljednjih godina.
"Nadamo se da će Komisija prihvatiti našu kandidaturu i da ćemo s našim prijateljima i partnerima taj proces dovesti do kraja, jer smo sigurni da Nacionalni park Una, a posebno ova dva lokaliteta, ne predstavljaju samo bosanskohercegovačku i evropsku, već i univerzalnu vrijednost", istakao je Mulić.
Vodna bogatstva Nacionalnog parka Una, koja čine rijeke Una, Unac i rječica Krka, kao tri bisera prirodne baštine NP Una, predstavljaju osobitu geološku i hidrološku kršku pojavu, čiji temeljni fenomen čine zanimljivi kanjoni i sedrene barijere na rijeci Uni, koji stvaraju spektakularne vodopade i slapove, a zbog svoje značajne vrijednosti zaslužuju poseban tretman i zaštitu na globalnom nivou.
Štrbački buk
Štrbački buk je najviši vodopad na rijeci Uni. Impresivne je ljepote, a nastao je usljed tektonskih pomjeranja i hiljadugodišnjeg taloženja sedimentne stijene-sedre kao geološkog fenomena koji krasi ovu rijeku iznimne čistoće i smaragdno zelene boje. Vodopad je visok 24 metra i nalazi se u blizini bihaćkih naselja Kulen Vakuf i Orašac, u neposrednoj blizini granice BiH s Hrvatskom. Štrbački buk, ustvari, čini nekoliko vodopada koji su u neposrednoj blizini.
Štrbački buk je trenutno najposjećeniji lokalitet u NP Una, gdje počinje teže pristupačan kanjonski dio gornjeg toka Une koji se nalazi u zoni stroge zaštite sve do naselja Lohovo, gdje i završava administrativna granica NP Una, a taj dio je poznat kao najzanimljivija rafting dionica u Parku.
Vodopad decenijama privlači pažnju zaljubljenika u prirodu, ali i ribolovaca, kao i umjetnika koji u ljepotama Une traže inspiraciju za svoja djela.
Martin Brod
Prostorno najveći kompleks većih i manjih sedrenih barijera koje čine slapove i bukove, rječne bazene, ade, brzake, rukavace i sedrene pećine, nalazi se u naseljenom mjestu Martin Brod, gdje je nekad postojao veliki broj vodenih mlinova i bučnica (eko veš mašina), etnografske baštine koja je gotovo nestala.
Na kraju ovog naseljenog mjesta završavaju martinbrodski slapovi, gdje se preko posljednjih sedrenih naslaga hladna Una, prelijevajući se, jednim dijelom spaja s još hladnijim Uncem, svojom prvom većom pritokom koja pred samim Martin Brodom napušta svoj duboki i spektakularni kanjon.
Kako se ovaj kompleks slapova gotovo u cijelosti proteže kroz naseljeno mjesto Martin Brod, s posebnom pažnjom treba pristupiti zaštiti ovog dijela NP Una. To posebno dolazi do izražaja ako se uzme u obzir činjenica da je u posljednje vrijeme upravo ova prirodna vrijednost bila poligon za implementaciju određenih hidroenergetskih projekata koji su prijetnja uništenju sedrenih barijera i slapova, a samim tim i turizma koji predstavlja jedinu privrednu granu koja je preostala lokalnom stanovništvu za stvaranje određenih dobrobiti i uslova za normalan život.
"Razlozi za upisivanje Štrbačkog buka i kompleksa slapova u Martin Brodu na UNESCO-ovu listu prirodne baštine su brojni, a mi navodimo samo neke. Ostali će se svima prikazati kada posjete ova mjesta", dodao je za kraj Mulić.
Kako saznajemo, Državna komisija za saradnju s UNESCO-om trebalo bi da raspravlja o ovom pitanju do kraja godine, tačnije ove jeseni.

Ostale vijestiArhiva