Pojačana nacionalistička retorika, napetost u političkom životu i nedovoljna suradnja entiteta s državom za predstavnike Europske komisije (EK) predstavljaju glavne uzroke nedovoljnog napretka naše zemlje ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
Ove razloge jučer su naveli zamjenik direktora Glavne direkcije EK za proširenje Jan Tružezinski (Truszezynski) i šef Delegacije EK u našoj zemlji Dimitris Korkulas (Kourkoulas), prilikom predaje godišnjeg izvještaja o napretku predsjedatelju Vijeća ministara BiH u tehničkom mandatu Nikoli Špiriću.

Usporeni napredak
Izvještaj sadrži u javnosti već poznate neispunjene uvjete za zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju: provedbu policijske reforme u skladu s tri principa EU, punu suradnju s Haškim sudom, reformu javnih emitera i reformu javne uprave. To su četiri bh. ključa za europsku bravu
Razgovor u Vijeću ministara protekao je iza zatvorenih vrata, no odgovarajući na pitanja novinara, u sjedištu Delegacije EK, Tružezinski je pozdravio nedavno potpisivanje deklaracije čelnika vladajućih političkih stranaka u Mostaru. Ustvrdio je kako njome jest pokazana politički predanost, ali da je deklaraciju sada potrebno provesti na terenu, što uklju­čuje i usvajanje dva klju­čna zakona o policiji.
„To nije nadljudski napor, jer je reforma policije svojevremeno bila već gotovo dogovorena. Ne treba mnogo da bi se stvari vratile na pravi put,” rekao je on.
Sam izvještaj o BiH na pedesetak stranica analizira, kako je kazao Tružezinski, ne ono što su namjere ili planovi domaćih vlasti, nego isključivo ono što je učinjeno.
Kad su u pitanju politički kriteriji, napredak je ocijenjen usporenim. Ima koraka u domenu javne uprave, ali je potrebno načiniti značajne napore. Poboljšana je suradnja s Haškim sudom i trenutačno je na zadovoljavajućoj razini. BiH aktivno sudjeluje u regionalnoj suradnji i potpisala je regionalni trgovinski sporazum - CEFTA. Međutim, politički čelnici nisu postigli uspjeh u provedbi policijske reforme, a neophodno je nastaviti punu suradnju s Hagom.
Po pitanju ekonomskih kriterija, napravljen je mali iskorak u uspostavi funkcionalne tržišne ekonomije. Zadržavanje visokog stupnja nezaposlenosti je i dalje glavni uzrok zabrinutosti. Neophodno je provesti značajne reforme kako bi se BiH dugoročno mogla nositi s pritiskom konkurencije i tržišnim silama Europske unije.
Gospodarski je rast i dalje visok i ubrzava se. Inflacija je smanjena. Zabilježen je zna­čajan porast direktnih stranih ulaganja u 2007. godini, što je pomoglo financiranju vanjskog deficita. Konkurentnost cijena je u velikoj mjeri zadržana.

Bez novih rokova
Međutim, u izvještaju se zaključuje da je slab domaći konsenzus o osnovama ekonomske politike doveo do usporavanja reformi na entitetskoj i državnoj razini. Značajne strukturalne neprilagođenosti ugrožavaju funkcioniranje tržišta rada. Javni sektor i dalje je prevelik.
U ispunjavanju europskih standarda, BiH je ostvarila ograničen napredak u usklađivanju zakonodavstva i politike s europskom legislativom. U sektorima kao što su konkurentnost, transport, energetika, obrazovanje, vize i azil, napravljen je određeni pomak. Međutim, u sektorima kao što su kretanje osoba, socijalna politika i zaposlenost, napravljen pomak je mali.
Tružezinski je ustvrdio i kako ustavna reforma nije uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pa Brisel neće predlagati bilo kakve rokove. Ali čim prije se to dogodi, kazao je, tim bolje.
„Ako se osvrnemo na ključne prioritete u okviru europskog partnerstva s Bosnom i Hercegovinom, onda zemlja mora poduzeti dodatne mjere kako bi uspostavila državne strukture koje bolje djeluju i koje su učinkovitije, koje više poštuju ljudska prava i fundamentalne ljudske slobode, što uključuje i postizanje sporazuma te provođenja izmjena Ustava BiH,” konstatirao je Tružezinski.
On je zaključio da demokratske institucije ove zemlje ne funkcioniraju, te da ova zemlja nije uspjela preuzeti punu odgovornost za svoju sudbinu.
Izvještaj će danas biti prezentiran i na sjednici zajedničke parlamentarne komisije za eu­ropske integracije BiH.

Ostale vijestiArhiva