Ruska duma juče je jednoglasno podržala suspenziju ključnog sporazuma o naoružanju, koji ograničava veličinu konvencionalnih vojnih snaga u Evropi.
Za nacrt zakona, koji je predložio predsjednik Vladimir Putin, glasalo je svih 418 prisutnih poslanika. Ta odluka, kako ukazuju ruski državni mediji, je bez presedana u novijoj istoriji Rusije.
Moratorijum stupa na snagu u noći između 12. i 13. decembra, a odluku o izlasku iz moratorijuma donosi predsjednik Rusije.
U objašnjenju predloženog dokumenta, Putin je naveo da Rusija obustavlja primjenu sporazuma "sve dok zemlje NATO na ratifikuju sporazum o adaptaciji i ne počnu da savjesno ispunjavaju taj dokument".
Osnovni sporazum su 19. novembra 1990. godine potpisale 22 države koje ulaze u NATO i Varšavski sporazum, a stupio je na snagu 9. novembra 1992. godine.
Za blokove je uvedeno ograničenje za bojevu tehniku - tenkove (smanjenje na po 20.000), oklopna vozila (po 30.000), artiljeriju (po 20.000), bojeve avione (po 6.800) i helikoptere (po 9.000). Većina učesnika sporazuma smanjila je naoružanje do kraja maja 1995. godine. Poslije raspada Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke, broj potpisnica sporazuma povećao se na 30.
U novembru 1999. godine u Istanbulu potpisan je sporazum o modifikaciji starog sporazuma, koji je ugovor prilagodio novoj realnosti, odnosno nestanku bloka Varšavskog sporazuma. Uvedena je dalja obaveza o smanjenju naoružanja i to je trebalo da ratifikuju sve države osnovnog sporazuma, ali su ga do sada ratifikovale samo Bjelorusija, Ukrajina, Kazahstan i Rusija.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 26. aprila 2007. godine predložio uvođenje moratorijuma na realizaciju tog sporazuma, i o tome 14. jula potpisao ukaz, objašnjavajući da sporazum poštuje samo Rusija, a zapadni partneri ne, i da alijansa direktno krši sporazum instaliranjem vojnih baza SAD na teritoriji Rumunije i Bugarske.
Prije glasanja, načelnik Generalštaba ruske armije Jurij Balijevki izjavio je da Rusija ima dovoljno snage i sredstava da osigura svoju bezbjednost, i da ukoliko dođe do potpunog propadanja sporazuma, to neće biti njena krivica, "i neće biti nezamjenljivi gubitak za nju". Naveo je da je Rusija upozoravala na mogućnost moratorijuma, te da je zato "objektivno, danas izvor dobre volje iscrpljen".
Predsjednik Spoljnopolitičkog komiteta Državne dume Konstantin Kosačov naveo je da odluka Rusije o moratorijumu nema "agresivni i nepovratni karakter". "Ključ za očuvanje sporazuma nije u Moskvi, već u Briselu", rekao je on.

Ostale vijestiArhiva