Jesu li svi građani Bosne i Hercegovine jednaki pred zakonom? Čini se da duga i skupa reforma pravosuđa nije polučila očekivane rezultate. Sudstvo i tužilaštvo i dalje imaju naklonosti prema određenim grupama ljudi – nosiocima javnih funkcija! Kako drugačije objasniti sljedeće slučajeve.
Enes Mujić, premijer Tuzlanskog kantona, redovno ide na posao i donosi važne kantonalne odluke. Uz taj odgovorni posao redovno se pojavljuje i na sudu - kao optuženik. Ovih će dana po četvrti put u optuženičku klupu zbog djela počinjenog prije 11 godina.
Naime, premijer Mujić optužen je da je mimo saglasnosti Općinskog vijeća, dok je bio načelnik Općine Banovići, nezakonito dodijelio općinsko zemljište Zaimu i Šahi Vehibović. U tri ranije presude, svaki put je bio proglašen krivim. Ali nakon žalbi, Kantonalni sud Tuzla slučaj je vraćao na početak.
Posljednja presuda glasila je kako je premijer Mujić kriv i kažnjen je sa sedam mjeseci zatvora, odnosno dvije godine uslovno ako u tom periodu ne počini krivično djelo. Žalba na presudu stigla je Žalbenom vijeću Kantonalnog suda Tuzla koje je utvrdilo da je sudija napravio bitnu povredu postupka (nejasna presuda) i poništilo je presudu.
Kako to izgleda, možda najbolje govori sljedeći fakat - u obrazloženju posljednje presude sudija tvrdi da je Mujić s namjerom prekršio zakon i prekoračio svoje ovlasti, ali da su olakšavajuće okolnosti što je prošlo 10 godina od počinjenja krivičnog djela, njegovo uzorno ponašanje u sudnici, te to što je porodičan čovjek!
Enes Mujić u više navrata je javnosti poručio da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, jer se, kako kaže, ne osjeća krivim, što će i dokazati.

Kulturni Halilović
Ostavku nije podnio ni Hazim Halilović, zamjenik ministra nauke, obrazovanja, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, iako ga je u augustu ove godine sud osudio na 16 mjeseci zatvora. Ali, sud je poslije preinačio ovu kaznu u uslovnu kaznu od tri godine.
Iako su u Kantonalnom tužilaštvu procijenili da je za dva dokazana kaznena djela Hazim Halilović zaslužio zatvorsku, a ne uvjetnu kaznu, to za sada nije dalo rezultate.
Doministar Halilović je 2. septembra 2005. godine u Miljanovcima, općina Kalesija, mercedesom udario i teško ozlijedio Versudina Imamovića iz Lipovica, a zatim pobjegao s mjesta nesreće. Pokušao je zataškati slučaj, ali je ubrzo otkriven i tada mu je u krvi nađen alkohol.
Iako je za kazneno djelo ugrožavanja opće sigurnosti u prometu sa teškim posljedicama po žrtvu predviđena kazna zatvora do tri godine, sudinica Munevera Avdić izrekla je blažu i uvjetnu. Za drugo djelo, nepružanje pomoći ozlijeđenoj osobi, predviđena je kazna do godinu zatvora ili novčana kazna. Umjesto toga, Haliloviću je samo izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od osam mjeseci.
Versudin Imamović ostao je invalid, izgubio je posao, ima stanovite psihičke probleme zbog udarca u glavu, a tokom liječenja je imao čak pet operacija na glavi i slomljenoj nozi.
U Ministarstvu u kojem radi, Haliloviću nije izrečena čak ni suspenzija. Kad premijer Enes Mujić i dalje radi, zašto onda ne bi mogao i Halilović!?
Za Asima Sarajlića, aktuelnog načelnika općine Vogošća, spojivo je biti optuženik na sudu i načelnik. On je prije četiri godine u Podlugovima kod Ilijaša izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su dvije osobe teško povrijeđene. Zanimljivo je da je optužnica podignuta tek prošlog mjeseca. Još je zanimljivije da je Tužilaštvo uz optužnicu predložilo da se Sarajliću izda kazneni nalog kojim bi se izrekla uslovna kazna od deset mjeseci zatvora - odnosno ne bi je izdržavao ako za godinu dana ne počini krivično djelo. Ako to Sarajlić ne prihvati, onda će, prema propisima, doći do suđenja. A šta je Sarajlić uradio?
On je 26. decembra 2003. godine sjedio u hotelu Terme na Ilidži i pio. Potom je u ranim jutarnjim satima sjeo u škodu feliciju a s njim i Salih Rizah i Meho Pilić. Kada je došlo do nesreće, vozio je brzinom od 113 kilometara na sat i sletio u kanal. Njegovi saputnici pretrpjeli su teške povrede glave i brojne lomove po tijelu. Policija je utvrdila da se u krvi načelnika općine Vogošća nalazi 1,14 promila alkohola.
Branko Golub je bivši guverner Srednjobosanskog kantona. U januaru prošle godine prvobitno je osuđen na deset mjeseci zatvora zbog zloupotrebe položaja. Njegov grijeh, prema optužnici, je što je 1999. godine naložio transfer 43.367 KM sa računa Gospodarske komore HZ HB na račun HDZ-a BiH. Nakon samo četiri mjeseca njegova kazna je preinačena u kaznu zatvora od šest mjeseci. Golub je uložio žalbu i do danas slučaj nije okončan.
Branko Golub je danas ministar obrazovanja, kulture i sporta u SBK i javno je rekao da nikada ne bi glasao za nekoga ko ima krivičnu prijavu u dosjeu. Što se tiče njegovog slučaja, on kaže da se to mora razlikovati, jer je njemu napakovano!
U decembru mjesecu 2005. godine protiv Sabahudina Više, nekadašnjeg ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, podignuta je optužnica. U njoj je pisalo: iskorištavanjem svog službenog položaja stekao je protivpravnu imovinsku korist, tako što je naložio Sarač Saidi, tehničkom sekretaru, da sačini tri molbe za dodjelu jednokratne novčane pomoći i da u istim navede lažne podatke u ime socijalno ugroženih građana sa područja općine Kakanj, pa ove molbe protokolisao, a potom na ime jednokratne novčane pomoći odobrio isplatu iznosa od 200,00 KM Jašarspahić Alenu, iznosa od 300,00 KM Begić Harisu i iznosa od 2.000,00 KM Hamzić Dževadu, a da prethodno nisu izvršene potrebne provjere što je suprotno odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom i Kriterijima o ostvarivanju prava na jednokratnu novčanu pomoć navedenog Ministarstva, a sve u namjeri da na taj način isplati naknadu tim licima za izvršene građevinske radove na njegovoj porodičnoj kući, u Kaknju, oštetivši na taj način Zeničko-dobojski kanton za iznos od 2.500,00 KM.
Presudom Općinskog suda u Zenici, prošle godine,Višo je oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja. Ipak, Višu je optužnica koštala ministarskog mjesta.
Fehim Škaljić je za četiri godine svoga načelnikovanja u Općini Stari Grad uspio zaraditi optužnicu koja ga je teretila za zloupotrebu položaja. U optužnici je stajalo da je od juna 2000. do 30. juna 2004. godine, Škaljić vršio nabavku robe i usluga od preduzeća Bosnaauto holding i Bosnaauto Wag iz Sarajeva, suprotno odredbama Uredbe o postupku nabavke robe, uslugama i ustupanju radova. Na taj način je, stajalo je u optužnici, ovim preduzećima pribavio imovinsku korist. Od preduzeća Bosnaauto holding izvršio je nabavke u vrijednosti 414.634 KM, a od preduzeća Bosnaauto Wag u vrijednosti 53.495 KM.
Druga tačka optužnice teretila je Škaljića da je bez opravdanog razloga odugovlačio da potpiše konačno rješenje za izgradnju mini-hotela u sklopu restorana Bazeni u Sarajevu, vlasništvo Fuada Čolpe. U optužnici se navodi da je na taj način Škaljić preduzeću Bazeni i njegovom vlasniku i direktoru nanio imovinsku štetu i teže povrijedio njegova prava zbog nedonošenja upravnih akata u zakonskim rokovima.
Ali, 11. aprila 2006. godine Fehim Škaljić je po svim tačkama oslobođen optužnice. U obrazloženju je stajalo da nije bilo namjere načelnika Škaljića. Danas je Škaljić generalni direktor Novinsko-izdavačke kuće Avaz.

Ostale vijestiArhiva