Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić bili su domaćini prijema koji je sinoć u Sarajevu upriličen povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Prijem je okupio brojne istaknute osobe iz političkog, javnog, vjerskog i kulturnog života BiH, diplomatski kor te predstavnike mnogih meðunarodnih i domaćih organizacija i institucija.
Predsjedavajući Komšić u svom je pozdravnom govoru podsjetio na historijski datum za Bosnu i Hercegovinu, 25. novembar 1943. godine, kada su se u Mrkonjić-Gradu, usred pokorene Evrope, prvi put sastali predstavnici svih naroda naše zemlje. Oni su donijeli političku odluku koja je označila prekretnicu u historiji BiH i kojom su udareni temelji na kojima treba pošivati moderna i demokratska BiH.
"ZAVNOBiH je", kazao je, "bio zasijedanje bosanskohercegovačkih antifašista i to iz redova svih bh. naroda. On je upozorio kako danas u BiH postoje političke snage koje bi antifašizam najradije izbrisale iz historije ove zemlje, a principe ZAVNOBiH-a najradije zaboravili. Mišljenja je kako negiranje ZAVNOBiH-a i njegovih principa, koji omogućavaju jednakost svih naroda i građana BiH na cijeloj njenoj teritoriji, jeste zapravo negiranje postojanja BiH kao države. To je čak negiranje današnjih univerzalnih demokratskih principa po kojima su svi ljudi jednaki, bez obzira na etničko porijeklo, vjersko uvjerenje ili političko opredjeljenje", navodi Komšić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je prokomentarisao je i već uobičajeno neobilježavanje Dana državnosti BiH u njenim pojedinim dijelovima, naglašavajući kako je dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma važan datum u novijoj historiji BiH i niko ga ne treba i ne može osporiti. Ali, dan održavanja ZAVNOBiH-a je neprikosnoven, nedodirljiv i jedini Dan državnosti naše domovine.
"Oni koji to danas negiraju trebaju biti svjesni da zapravo negiranjem 25. novembra, negiraju i princip konstitutivnosti svih naroda na bilo kojem dijelu teritorije BiH. Na taj način, pozivajući se na nacionalne interese svog naroda, oni čine najveću štetu upravo svom narodu, uskraćujući mu ista prava na cijeloj teritoriji BiH, pogotovo u onim dijelovima BiH gdje njihov narod nije u većini", smatra Komšić.
Njegova je ocjena da princip po kome su pojedini dijelovi BiH zapravo ratni plijen naroda, partija, pojedinaca i ekskluzivan životni prostor samo za pripadnike jedne etničke, vjerske, političke ili bilo koje grupe, zapravo jeste sam fašizam. Podcrtao je da principi ZAVNOBiH-a nikada nisu bili potrebniji nego danas.
"Otpori jednakosti naroda i pojedinaca na cijeloj teritoriji BiH su snažni. Oni dolaze od političkih i intersnih grupa koje svoje različite interese štite izazivanjem straha kod običnih ljudi. Dugoročno, ta politika straha nema šansu, niti u BiH, niti na Balkanu, a pogotovo nema šansu u ujedinjenoj Evropi. Bosna i Hercegovina je naša je domovina", naglasio je na kraju Komšić, sazdana na viševijekovnom načinu života koji sasvim prirodno podrazumjeva da živimo jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih.
I član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić podsjetio je kako je prije 64 godine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost Bosne i Hercegovine u njenim srednjovjekovnim granicama. Značaj tog datuma posebno je potvrđen u borbi protiv agresije između 1992. i 1995. godine. On je izrazio žaljenje što prijemu nisu prisustvovali svi predstavnici vlasti BiH, odnosno oni koji ne priznaju taj praznik, smatrajući da historija BiH kao države počinje u Dejtonu.
"Dejtonski sporazum", naglasio je Silajdžić, "zaustavio je rat i potvrdio već postojeću državnost i nezavisnost BiH, a prvi ćlan tog sporazuma jasno drži da ona nastavlja svoje pravno postojanje po meðunarodnom pravu kao država".
Podsjetio je i na nedavnu prošlost BiH kada se ona nakon 47 godina mira na temeljima antifašističke borbe našla na udaru novog vala fašizma i ekstremnog nacionalizma.
"On za cilj nije imao samo uništenje bh. državnosti, već i čitavog jednog naroda. Ipak, dodao je, uprkos velikoj nadmoći agresora, patrioti ove države svih nacionalnosti ustali su u odbranu, nenaoružani, ali spremni braniti svoju domovinu i njene građane. Zahvalnost dugujemo njima što fašizam nije pobjedio, što u BiH danas ne preovladavaju nacionalizam i jednoumlje te što se i pored političke krize i nefunkcionalnih rješenja danas ipak možemo zalagati za prevazilaženje te krize i za život svih naših građana u stabilnoj, demokratskoj, funkcionalnoj i ekonomski razvijenoj državi", kazao je.
Silajdžić je govorio i o predstojećem putu naše zemlje u kojem će prioritet biti promjena dejtonskog ustava. On se do tada mora doslijedno primjenjivati. Tu su i brojni ekonomski programi koji se uz malo dobre volje mogu relativno brzo realizovati.
"Na tom putu", mišljenja je Silajdžić, "Bosni i Hercegovini je prijeko potrebna pomoć međunarodne zajednice. Tako je i ostanak OHR-u te stranih trupa neophodan."
Prokomentarisao je i kreiranje iz Beograda određenog nivoa političke krize u BiH.
"Koristim, stoga, ovu priliku da jasno istaknem da ovo nije 1992. godina, da radikalne političke struje u Beogradu ovaj put nisu u stanju svoje zamisli pretvoriti u djela, te da je krajnje vrijeme da se Srbija okrene rješavanju svojih problema, ali i ispunjavanju niza međunarodnih obaveza koje još uvijek ima prema BiH", poručio je on.
Silajdžić je iskazao sigurnost da će međunarodna zajednica udvostručiti napore kako bi se zaustavio dalji uvoz vještački proizvedene političke krize u BiH te kako bi se posebno zaštitila povratnička populacija u RS-u. On je na kraju izrazio i optimizam u vezi sastanka predsjednika političkih stranaka koji će biti održan prekosutra u Sarajevu. Smatra da Mostarska deklaracija otvara mogućnost za vraćanje zemlje na Evropski put.
"Potrebno je nastaviti razgovore", naglašava Silajdžić, "sa konačnim ciljem demokratske, funkcionalne i moderne BiH, članice Evropske unije i NATO saveza, zasnovane na snažnim tekovinama antifašističke borbe svih njenih naroda i građana".

Ostale vijestiArhiva