Šest hrvatskih političkih lidera trebali bi se sastati u predstojećih sedam dana kako bi uskladili okvirni prijedlog novog Ustava Bosne i Hercegovine, što bi praktički bila platforma hrvatskih pregovarača u procesu ustavnih reformi, saznaje "Večernji list" od učesnika tog skupa koji je zatražio diskreciju.
Taj se susret trebao dogoditi ranije, ali je odgođen do okončanja izborne kampanje za Hrvatski sabor. Procijenilo se da bi eventualne nesuglasice i teške riječi u kampanji mogle naštetiti svehrvatskom političkom dogovoru o rješenju novoga Ustava.
Potpisnici Kreševske deklaracije, čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990. Božo Ljubić, HSP-a Đapić-dr. Jurišić Zvonko Jurišić, HSS-a BiH Marko Tadić, NSRzB Jerko Ivanković Lijanović i HKDU-a Ivan Musa okupljaju se kako bi doradili taj dokumenat i odgovorili na ključno pitanje o uređenju centralnog nivoa vlasti, ali i vrlo preciznih nadležnosti centralnih državnih institucija. O centralnoj razini vlasti tih šest stranaka nema jednaka stajališta.
Dva HDZ-a imaju gotovo jednako gledanje na preuređenje centralnog nivoa vlasti. HDZ BiH je u svojoj programskoj deklaraciji naveo da se zauzimaju za uređenje na principu četiri federalne jedinice. Istovremeno čelnici HDZ-a 1990. takođe su istakli svoju opredijeljenost za federalizaciju BiH, iako je ranije bilo razmišljanja da bi konsocijacioni model bio najprihvatljiviji. Hrvatska stranka prava Đapić-dr. Jurišić međutim vidi Bosnu i Hercegovinu uređenu sa više regija. HSS BiH, kao i HKDU, insistirale su na diskontinuitetu teritorija budućih federalnih jedinica.
Stajalište NSRzB je da svaki od tri naroda u BiH mora imati jednaka prava, pa i u pogledu uređenja zemlje. Hrvatski političari trebali bi precizno odrediti nadležnosti svih nivoa vlasti, a centralna bi trebala imati zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast.

Ostale vijestiArhiva