Opet je, nakon tridesetak godina, jedan Joža ključna politička figura u Hrvata. Riječ je o lideru hrvatskih seljaka Josipu Friščiću, koji će, zajedno s koalicijskim partnerima iz HSLS-a, najvjerojatnije od­lu­čiti tko će vladati Hrvatskom u sljedeće četiri godine.

Uloga Đurđe Adlešić
Još tijekom dramatične izborne noći, Friščić je najavio kako će prvo razgovarati s relativnim izbornim pobjednikom. No, samo dan kasnije kazao je kako to ne mora ništa značiti, što su neki, čini se i pomalo brzopleto, pro­tumačili kao njegovo pribli­žavanje SDP-u. Zeleno-žuta koalicija, unatoč priličnom izbornom neuspjehu i seljaka i osobito liberala, objektivno jeste u poziciji najpoželjnije udavače. Ipak, pregovaračka pozicija (n)­o­vog Jože nije tako komotna koliko to sugerira važnost njegove stranke za rasplet očekivanog po­slijeizbornog trilera. Prvo, čelnica partnerskog mu HSLS-a Đu­rđa Adlešić neskriveno je na strani (uvjerljivih) izbornih pobjednika. Nije li, uostalom, od­mah nakon izbora kazala kako je nedvojbeno da Ivo Sanader ima pravo na prvi krug pregovora. Predsjednik HDZ-a otpočetka je računao na utjecaj Adlešićeve na Friščića, ali samo dva liberalna mandata u odnosu na šest se­ljačkih, mogu smanjiti njezin utjecaj na koalicijskog partnera. Uoči izbora Sanader je imao gotovo apsolutnu potporu najjačih europskih dužnosnika, od kojih su­ se neki, poput njemačke kancelarke Angele Merkl, čak i izravno uključili u hadezeovu predizbornu kampanju. Nema dvojbe kako Bruxelles pozorno prati što se događa i danas, u postizbornoj Hrvatskoj.
Sanaderov HDZ i on kao njegov lider europski su favoriti i u europskoj obitelji oče­kuju da izborni pobjednik nastavi put kojim je išao prethodne četiri godine.

Friščić i magla
U tom bi kontekstu, me­đutim, mogle bi­­­ti problema­tične neke Fri­šči­­ćeve predizborne izjave. Posebice ona kako mu još nitko nije uspio ob­jasniti koje su to konkretne pogodnosti ulaska u Europsku uniju, ili - još gore - uporedba EU i SFRJ: “Bili smo u jednoj zajednici čiji je raspad završio ratom pa dozvolite da ne želimo u neku drugu zajednicu ‘srljati kao guske u maglu’“, pod­sjetio je, u zao čas, Joža na glasovitoga i tragičnoga seljačkoga vođu Stjepana Radića.
Unatoč ovim predizbornim nepodopštinima Radićeva nasljednika, glasovi, zasada doduše neslužbeni, iz Europe najavljuju kako će presudnu ulogu u definitivnom približavanju HDZ-a i HSS-a (liberali ne bi trebali biti dvojbeni) odigrati Europska pučka stranka, dominantna u Europskom parlamentu.
I Sanaderova i Fri­šč­i­ćeva stranka članovi su europskih pučana, čiji je predsjednik Wilfried Martens, poput Merkelove, u predizbornoj kampanji otvoreno stao na stranu svo­ga zagrebačkog prijatelja. Mnogi vjeruju kako još ovoga tjedna iz europske pučke središnjice treba očekivati i slu­žbenu i vrlo konkretnu poruku sestrinskim strankama u Hr­vat­skoj. Baš kao što se i vjeruje kako će EU poručiti kako se u Bruxellesu očekuje da se mo­raju poštovati izborni rezultati. To je naprosto europska demokratska praksa.

Ostale vijestiArhiva