Federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Zahid Crnkić u intervjuu za Dnevni list govori o aktualnoj problematici revizije svih izdanih rješenja za invalidnine na prostoru Federacije, kao i o spekulacijama o ukidanju povlastica za uvoz automobila. Ministar Crnkić je naglasio kako će se kao član federalne Vlade zalagati da povlastice za uvoz vozila i dalje ostanu, uz napomenu da svakako treba suzbiti njihove zloporabe. Crnkić se osvrnuo i na aktualnu problematiku revizije izdavanja liječničkih nalaza za invalide, ustvrdivši da je od 2005. došlo do enormnog povećanja korisnika invalidske zaštite. Što se tiče isplate naknada razvojačenim braniteljima, Crnkić smatra kako je postoje one osobe koje zloupotrebljavaju i ove naknade, te na taj način onemogućavaju onima kojima je pomoć istinski potrebna da je i prime.

Pojavile su se informacije kako će se stradalnicima od 1. siječnja ukinuti povlastice za uvoz automobila. Ima li istine u tim spekulacijama?
- Država je uvijek kao znak dobre volje prema stradalnicima omogućavala oslobođenje od pristojbi, poreza i carine za uvoz vozila. Iako je ovaj zakon reguliran na državnoj razini, smatram kako se povlastice neće ukinuti. Čuo sam takve informacije, no smatram da se radi o spekulacijama i neopravdanim stavovima, a ja ću kao član federalne Vlade učiniti sve da se to ne dogodi jer je na kraju i nama u interesu da povlastice ostanu. Kao dokaz toga federalna Vlada je omogućila za 630 najtežih stradalnika nabavu vozila jer se ranije događalo da nekome kupimo automobil, a ta osoba ga proda i na osnovi svoje povlastice kupuje novi. Ovaj uvjet vrijedi samo za najteže stradalnike, dok ostali i dalje mogu koristiti svoje povlastice po vlastitom izboru.

Dakle, slažete se da postoje slučajevi zloporabe povlastica za uvoz automobila?
- U Federaciji je bilo čak i akcija za suzbijanje ove pojave, ali smatram kako su zloporabe svedene na minimum. Ipak, treba raditi sve kako bi se ova pojava do kraja iskorijenila, tako da ćemo sankcionirati sve pojave zloporabe povlastica za uvoz automobila.

Iz županija s hrvatskom većinom dolaze negativne reakcije na aktualnu problematiku kontrole izdavanja liječničkih nalaza. Kako Vi komentirate ove reakcije i sprema li se revizija invalidnina na cijelom području Federacije?
- Razumijem reakcije invalida jer su oni pravi do sada imali mnogo revizija. Kada je uveden jedinstveni zakon za stradalnike rata, u tri godine smo morali provesti reviziju. Tada su utemeljene i općinske i županijske komisije, ali, nažalost, ponegdje na terenima nismo imali dovoljno stručne ljude. Tada su se pojavili i liječnici koji su počeli zloupotrebljavati dužnosti, tako da je od uvođenja jedinstvenog zakona broj stradalnika narastao za 27.000. Zbog toga smo se odlučili za formiranje Instituta za medicinsko vještačenja kako bi provjerili svaki nalaz, ali i svakog pojedinca osobno. Istina, u ZHŽ-u i HNŽ-u je došlo do enormnog povećanja zahtjeva, ali i novih korisnika, i to djelomično zbog kašnjenja provedbe zakona. Podatci govore da je 2005. u ZHŽ-u bilo 1400 ratnih stradalnika, dok ih je danas više od 4000. U HNŽ-u je bilo 6700 korisnika invalidnina, dok ih je danas 12.200, tako da je opravdan zahtjev da se ova situacija provjeri. Postojale su i spekulacije da se u Hercegovini pojavljuju lažni nalazi, a kao primjer treba uzeti činjenicu kako je u HNŽ-u i ZHŽ-u od ukupnog broja podnesenih zahtjeva bilo samo 0,5 posto odbijenica, dok je u drugim županijama taj postotak i do 46 posto. Zaključak je da treba uvesti jedinstva pravila za sve, a MUP-u omogućiti provjere legalnosti izdavanja liječničkih potvrda jer se događalo da pojedine liječnice izdaju i po deset identičnih nalaza s istim brojem protokola. Isto tako najavljujem i provjeru svih evidencija Ministarstva obrane.

Proteklog tjedna obilježen je Svjetski dan invalida, pa nas zanima kakva je Vaša procjena materijalnog i socijalnog stanja ove najugroženije populacije?
- Iako država pokušava poboljšati status ove kategorije ljudi, činjenica je kako još uvijek postoji prostor za poboljšanje. Naše društvo kao humano društvo mora promijeniti odnos prema invalidima te im omogućiti život dostojan čovjeka i rad kojim će oni izdržavati sebe i svoju obitelj. Ne treba bježati od činjenice kako je rat ostavio velike posljedice na stradalnike i upravo zbog toga ne treba sve ostati na naknadama - tim ljudima treba omogućiti zapošljavanje, porezne olakšice i kredite za samozapošljavanje, a poslodavcima koji zapošljavaju invalide omogućiti beneficije. Znam da je to teška borba jer smo sad prešli u kapitalističko društvo s otvorenim tržištem rada, ali se svijest kod ljudi mora mijenjati. U svakom slučaju, to se može postići jer danas možete vidjeti invalide koji su uspješni gospodarstvenici i političari.

Mislite li da država u ovom trenutku dovoljno izdvaja za stradalnike, ali i ostale osobe s invaliditetom?
- Smatram da su entiteti, kao i cjelokupna složenost države, i dalje ograničavajući čimbenik za uspostavu jedinstvenog i normalnog sustava. Problem je i podijeljenost nadležnosti između županija i Federacije, ali doći će vrijeme kada će se od nas zahtijevati izjednačavanje prava na području čitave BiH. Zbog toga smo i pokrenuli inicijativu za osnivanje izvanproračunskog fonda kako bi se za ovu populaciju uvijek imalo sredstava bez obzora koja je politička opcije na vlasti. Što se tiče iznosa izdvajanja sredstava, ona nisu mala jer je za sve kategorije invalida u proračunu osigurano 707 milijuna maraka, što je više od 40 posto ukupnog proračuna Federacije.

Dokle se došlo u izjednačavanju prava civilnih i vojnih žrtava rata?
- Civilnim žrtvama rata treba odati priznanje za sve, ali je ipak činjenica kako su vojni invalidi uvijek imali dodatak zbog njihova osobitog doprinosa. Danas civilne žrtve rata dobivaju 70 posto naknada od osnovice ratnog vojnog invalida. Treba reći kako visina primanja, ipak, ne može biti jednaka za sve, ali naglašavam da smo, kad su u pitanju civilne i vojne žrtve rata, napravili gradacije i po tom pitanju danas nema problema. Ipak, ono što se treba napraviti je ispunjenje zajedničkih potreba svih invalida u zemlji, kao što su ortopedska pomagala, pristup svim ustanovama, pojačana zdravstvena zaštita itd.

Razvojačeni branitelji u Federaciji najavili su da će 17. prosinca pokrenuti prosvjede ako se ne nastavi s isplatama naknada. Mislite li da će Vlada imati dovoljno novca da nastavi s isplatama ovoj kategoriji ljudi?
- Prema prvim procjenama, trebalo je biti oko 60.000 korisnika ovog prava. Zbog toga smo zadužili županijske i Federalni zavod za zapošljavanje kao mehanizam isplate naknada. Ipak, sada je u sustavu primanja navedenih naknada 85.000 ljudi, za što je potrebno 95 milijuna maraka. U ovom trenutku nedostaje manje od 40 milijuna maraka, tako da je premijer Nedžad Branković odlučio novac isplatiti iz proračunskih rezervi. Znam da 150 maraka naknade nije dovoljno za život i da se radi o pritisku na zavode koji u konačnici ovim ljudima trebaju naći posao. Podržavam razvojačene, ali ne mogu razumjeti zašto nam ova kategorija ljudi ne pomogne da se ove naknade isplaćuju onima kojima su stvarno potrebne. Naime, neke osobe koje su već dobile poticaje, otpremnine, mehanizaciju, stoku, i dalje se prijavljuju za primanje naknade, što u konačnici onemogućuje pomoć onima koji je stvarno trebaju.

Premijer Federacije nedavno je iznio podatak prema kojem je u Federaciji trenutačno 251 tisuća osoba s invaliditetom. Kakvi su Vaši podatci kad je u pitanju broj ove kategorije ljudi?
- Što se tiče broja, u braniteljsko-invalidskoj zaštiti imamo oko 53.444 ratna vojna invalida. Prema posljednjim podatcima, u Federaciji je i 9600 civilnih žrtava rata, ali je taj broj mogao narasti i do 12.000, uz napomenu da su u ovaj broj uračunati i poginuli. Podatci govore da imamo oko tisuću žena žrtava rata, te pet tisuća logoraša. Treba uračunati i stradalnike Fikreta Abdića, njih oko dvije i pol tisuće. Kada govorimo o neratnim invalidima, službeni podatci govore da je korisnika takvih invalidnina 41.000.

Ostale vijestiArhiva