Građani Bosne i Hercegovine u odnosu na svoj standard plaćaju najskuplju hranu u Evropi. Dok cijene ionako preskupih prehrambenih proizvoda svakodnevno skaču kao lude, političari nas uvjeravaju da su cijene hrane u Hrvatskoj, Sloveniji ili Švedskoj više nego u BiH i da se u tim zemljama mnogo teže živi. Istražili smo, i naši političari su zaista u pravu: cijene osnovnih prehrambenih artikala jesu više za 20 do 40 odsto dok je hljeb negdje i dvostruko skuplji. Ali, političari ne spominju druge činjenice: prosječna plata u Hrvatskoj je više nego dvostruko veća od prosječne plate u BiH, u Sloveniji je prosječna plata trostruko veća, dok je prosječna plata u Švedskoj veća čak deset puta!
Iako brojni političari u pauzama između otvaranja nekoliko kilometara puta ili postavljanja kamena temeljca za naplatne kućice tješe narod BiH da su i drugdje u svijetu na snazi poskupljenja i da BiH po tome nije iznimka, situacija ipak nije baš takva uzmu li se u obzir standard tih zemalja i prosječne mjesečne plate.
Bacite li ovlaš pogled na cijene u trgovinama u Hrvatskoj, Sloveniji ili pak Švedskoj, vidjet ćete da su cijene mnogih osnovnih proizvoda skoro iste kao u BiH, dok su neke više za 20 do 40 odsto. S druge strane, prosječna plata u Hrvatskoj je 650 eura, što je dvostruko više od plate u BiH koja zvanično iznosi oko 275 eura, u Sloveniji je prosječna plata 800 eura a u Švedskoj oko 2.600 eura.

Švedska: Sve džaba
Krenut ćemo s najjačim. Tako, recimo, u Švedskoj litar ulja košta 20 kruna, što je oko dva eura ili četiri marke. Prosječna mjesečna plata je 24.300 kruna, što je 2.587 eura ili oko pet hiljada maraka. Znači, za prosječnu platu Šveđanin može kupiti 1.250 litara ulja, dok Bosanac za svoju prosječnu platu može kupiti oko 180 litara. Na platu se u Švedskoj plaća 30 odsto poreza, ali građani Švedske, za razliku od Bosanaca i Hercegovaca, vrlo dobro znaju gdje on ide.
- Taj porez pokriva knjige za osnovnu školu i gimnaziju koji su također besplatni a besplatan je i fakultet s tim da se plaćaju samo knjige i stan ukoliko neko studira dalje od kuće. Zato većina uzima studentske kredite koje kasnije vraćaju četiri odsto svake godine, ali samo ako su zaposleni. Besplatne su i bolnice i starački domovi. Znači, jeste da je porez visok, ali većini ljudi, posebno onima koji ne zarađuju puno, sve bi bilo skuplje da je sve pomenuto privatno – kaže nam Kristina Bušić koja je porijeklom iz Hrvatske ali živi i radi u Švedskoj gdje su i njeni roditelji još od ranih 70-ih.
Što se ostalih cijena tiče, kilogram brašna u Švedskoj je oko jedne marke, kvalitetnijeg šećera oko dvije, so je 1,40 KM, litar mlijeka 1,45 KM, 500 grama margarina je 3,4 KM...

Ostale vijestiArhiva