Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić u svakom svom intervjuu uputi brojne poruke, nekada direktno, a nekada između redova. Ne libi se ni oštrih kritika na adrese bošnjačkih političara u čijim rukama je sudbina Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
U bajramskom razgovoru za "Dnevni avaz" reis Cerić ovog puta, s obzirom na trenutnu situaciju u zemlji, podsjeća na jedinstvo Bošnjaka u vrijeme agresije, pozivajući ih da i sada budu takvi, govori o budućnosti države BiH, položaju IZBiH, situaciji u Sandžaku...
Odgovor 300 kršćanskih učenjaka na pismo 138 islamskih lidera i intelektualaca, reis Cerić, kao jedan od vjerskih vođa koji već godinama diljem svijeta pokušava ojačati međureligijski i međukulturalni dijalog, vidi kao ohrabrujući znak koji ulijeva nadu da stvari mogu krenuti nabolje.

Globalni nemir
Na početku razgovora za naš list, reis Cerić navodi koji su to, prema njegovom mišljenju, događaji u svijetu, a koji u BiH obilježili 2007. godinu.
- Deseti januar 2008. godine po Miladu je 1. muharrem 1429. po Hidžri. To znači da se ove godine gotovo poklapaju miladska i hidžretska godina. Iduće godine početak miladske i hidžretske godine bit će identičan. Dakle, u protekloj miladskoj (2007), kao i u hidžretskoj (1428), najvažniji događaj u svijetu bio je međunarodna konferencija o Palestini, koja je održana u Anapolisu, SAD. To je bio najveći međunarodni skup ikad održan o palestinskom pitanju.
A zna se da je pitanje Palestine na savjesti čovječanstva, posebno na savjesti Zapada, više od pola stoljeća. Slušao sam uvodne govore predsjednika SAD Džordža Buša (George W. Bush), predsjednika Palestine Mahmuda Abasa (Abbas) i premijera Izraela Ehuda Olmerta i ponadao se da će se svijet konačno osloboditi "palestinskog grijeha" i tako zatvoriti najbolnije, najduže i najopasnije krizno žarište za globalni mir i sigurnost u svijetu.
Da, tako je - neriješeni palestinsko-izraelski konflikt najveći je uzročnik globalnog nemira i nesigurnosti. Rješavanje palestinsko-izraelskog višedecenijskog sukoba na principu istine i pravde oslobodilo bi svijet od grijeha stoljeća i povratilo bi nam nadu u globalni mir i sigurnost. Ako se, dakle, konferencija u Anapolisu pokaže uspješnom, onda bi to bio događaj stoljeća. Zato mislim da je ta konferencija o Palestini obilježila 2007., odnosno 1428. hidžretsku godinu.
Kod nas će prošla godina ostati upamćena po jubilejima IZ: 1.240 godina hanefijske tradicije (od smrti Imam-i Azama Ebu Hanife 767.), 470 godina medresanske učenosti (od podizanja Gazi Husrev-begove medrese 1537.), 120 godina islamskog reformizma (od izgradnje Mekteb-i nuvaba 1887.) i 30 godina muslimanskog intelektualizma (od otvaranja Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu 1977.). Događaj "Moj ummete", kojim smo podsjetili svijet na šest stoljeća islama kod nas, nije samo obilježio 2007. nego je zasigurno ostavio trajni pečat na činjenicu da su bosanski muslimani autohtoni narod u svojoj zemlji sa svojom viševjekovnom islamskom tradicijom.
U sklopu toga održan je i simpozij Rijaseta IZ o islamskoj tradiciji Bošnjaka, koji je ocijenjen visokom ocjenom. Godina 2007. ostat će upamćena i po objavljivanju jednog od najznačajnijih svjetskih dijela iz sociologije, Ibn Haldunove (Khaldun) "Muqaddime" u prijevodu Teufika Muftića, u izdanju "El-Kalema". Naravno, 2007. godinu pamtit ćemo i po parafiranju SAA sa EU.

Nesalomljivi gorštak
Kakav je danas položaj Bošnjaka u BiH. Je li bolji ili gori nego, recimo, 1992. ili 1996. ili 2003. godine? Upravo u tom kontekstu povlačenja paralele između nekad i sad, možete li nam dati ocjenu o političkim potezima koje vuku lideri bošnjačkih stranaka Haris Silajdžić i Sulejman Tihić?
- Dozvolite mi da se u odgovoru na to pitanje poslužim probosanskom vizijom velikog hrvatskog pisca i zaljubljenika u Bosnu Miroslava Krleže, koji je još 1960. godine ovako govorio: - Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećaku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj...
Dakle, povijest Bosne i Hercegovine je od Kulina bana. Tako isto, Bosanac je od pamtivijeka nesalomljivi gorštak, koji se nikoga osim Boga ne boji i koji se nikome osim Bogu ne moli. Nije uputno potcjenjivati taj bosanski ponos i taj bosanski prkos. Zato su sve bosanske godine nalik jedna drugoj - kriza rađa bosanski prkos, mir donosi bosansku dobrotu. Onaj koji nije dorastao bosanskog prkosa u krizi i bosanske dobrote u miru, nije vrijedan bosanskog poštovanja. To u prvom redu trebaju shvatiti bosanski političari kojima je narod ukazao povjerenje.

Ostale vijestiArhiva