Vijesti
Društvo i ekonomija
Zašto Tuzla zaostaje
24.12.2007. 12:00
Izvor: Dnevni avaz
Zašto Tuzla zaostaje
Dok Sarajevo, Mostar, Zenica i Banja Luka sve više postaju regionalni ekonomski, administrativni i politički centri, to se, prema ocjenama Izudina Kešetovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Tuzli, za ovaj grad više ne bi moglo reći.
- Tuzla, nažalost, više nema kombinat "Sodaso". Nema ni drugih nosilaca razvoja - kaže Kešetović za "Dnevni avaz", navodeći da je i sam nekada bio na čelu ovog kombinata, koji se raspadao i iznutra i izvana.
Danas, prema njegovim riječima, egzistiraju pojedinačne tvornice na soli i uglju kao sirovinskoj bazi, koje će teško same po sebi opstati.
Za to vrijeme, naglašava, u drugim predratnim regionalnim centrima javljaju se novi nosioci razvoja. "ASA Prevent Group" sa komandnog mjesta u Sarajevu gradi brojne tvornice u okolnim mjestima. Prelaze se entitetske granice.
Slično se, ističe Kešetović, dešava u Mostaru, gdje komandnu palicu preuzima "Aluminij", a u Zenici se ponovo rađa metalurški kombinat u okviru "Arcelor Mittala" i industrija papira oko "Natron Hayata".
Ni Banja Luka ne zaostaje. Sve je aktivniji razvoj drvne industrije i industrije finijih vrsta papira vezanih za proizvodne pogone bivšeg "Incela".
- Proces kantonalizacije Tuzli je donio samo snaženje birokratije, bez veze s privredom, naučnim institucijama i Univerzitetom. Nije ni čudo da jedino u ovom gradu od velikih centara više ljudi čeka posao, nego što ih radi. Bez privrede, nezaposlenih će biti još više - zaključuje on.

Regionalni projekti
Tuzla, prema ocjeni Kešetovića, kreativnu snagu može osloboditi samo regionalnim projektima koji se uklapaju u okruženje, uključuju regiju sjeveroistočne Bosne s ranijim subregijama i gradovima Brčko, Bijeljina i Zvornik.