Vlada Federacije BiH, u pokušaju da osigura Deutsche Telekomu jeftiniji način dolaska do potpunog vlasništva nad HT Mostar krši prava 1.185 malih dioničara ovog preduzeća. Ove osobe su, naime, još 2002. godine kroz javni upis dionica kupili 10 posto kapitala tadašnje kompanije Hrvatske telekomunikacije Mostar.
No, zbog spora koji je nastao oko izdvajanja Eroneta, Agencija za privatizaciju FBiH nikada nije izdala rješenje o provedenoj privatizaciji. Spor oko Eroneta na kraju je, nakon niza sudskih odluka, razriješen sporazumom koji je Vlada FBiH na čelu sa premijerom Ahmetom Hadžipašićem potpisala sa THT Zagreb, a kojim je regulisala vlasničke odnose u HT Mostar.
Državi je prema ovom sporazumu pripalo 50,1 posto vlasništva dok bi mali dioničari, iz 2002. godine, trebali imati oko 5,6 posto a ostatak pripada "HT Zagreb" sa 39,10 i Hrvatskim poštama Zagreb sa 5,23 posto vlasništva. Problem je, međutim, što se dio malih dioničara, iako se tako zove, ne tretira kao dionički kapital, već kao udjel u društvu, jer HT Mostar i dalje nije registrovan kao dioničko, već društvo sa ograničenom odgovornošću.
Razlika je velika. Udjelima se ne može trgovati na slobodnom tržištu, a prema Zakonu o privrednim društvima FBiH pravo preče kupnje, u slučaju da vlasnici udjela odluče da ga prodaju, imaju ostali vlasnici udjela u istom društvu, u ovom slučaju Vlada FBiH i THT Zagreb te Hrvatske pošte. S obzirom da je ovih 5,6 posto vlasništva izuzetno važno, zbog buduće kontrole nad preduzećem, ne čudi što je vlasnik THT-a - Deutsche Telekom, insistirao prilikom potpisivanja ovog sporazuma da HT Mostar i dalje nastavi djelovati kao d.o.o. Tako bi za male pare otkupio i ovaj udio i stvorio još bolju startnu poziciju pred sve izvjesniju privatizaciju mostarskog telekoma.

Ostale vijestiArhiva