mog i magla proteklog mjeseca spustili su se na većinu gradova u BiH. Putni pravci bili su nepregledni, a broj saobraćajnih nezgoda je povećan. Vazduh prepun otrovnih materija smetao je naročito astmatičarima i osobama koje imaju problema sa disajnim putevima.
Zbog zagađenja zraka u Sarajevu i Tuzli početkom januara proglašena je čak prva mjera pripravnosti što podrazumijeva upozoravanje rizičnih grupa stanovništva za smanjenje kretanja, apel za smanjenje korištenja privatnih automobila i smanjenje svih emisija iz različitih izvora.
Kako kaže Martin Tais, ekspert za kvalitet zraka pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu, kvalitet vazduha sve je lošiji, a najveći zagađivači su termoelektrane i automobili.
Velike termoelektrane nemaju sistem za odstranjivanje sumpor-dioksida prilikom ispuštanja gasova, dok veliki broj automobila nema katalizatore za izduvne gasove.
Prosječna starost automobila prema posljednjim podacima bh. auto-moto kluba (BIHAMK) je 17 godina.

U Tuzli najkritičnije
U Tuzli je u januaru zabilježeno prisustvo oko 300 miligrama sumpor-dioksida i 250 miligrama taložne prašine po kvadratnom metru, što je veoma blizu druge epizode pripravnosti.
Na području ovog grada prije skoro pet godina uspostavljen je monitoring kvaliteta zraka, koji se vrši na pet mjernih stanica, a parametri koji se mjere su sumpor-dioksid, azotni oksidi, lebdeće čestice, ugljični monoksid i ozon.
U proteklim godinama indeks kvaliteta zraka, koji je uradio Zavod za javno zdravstvo TK, pokazao je veliki broj dana kada je nezdrav zrak. Prema njihovoj analizi, određeni broj dana, kao što se dogodilo i u ovom mjesecu, dostiže vrijednosti velikoh hazarda.
"Istraživanje je pokazalo da mjereni polutanti u zraku utiču na povećan broj umrlih i hospitalizovanih osoba. Učešće umrlih zbog respiratornih oboljenja postepeno raste u općini Tuzla i iznosi oko 7,5 procenata, što je više od globalnog prosjeka koji iznosi šest procenata. Kardiovaskularne bolesi kao uzrok smrti konstatno čine više od polovine ukupnog mortaliteta, a globalni prosjek se kreće ispod 30 procenata", kaže doc. dr sci. Nihada Ahmetović iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.
Prema istraživanju dr Ahmetovićeve, u porastu je i broj hospitalizacija zbog respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja uzrokovanih zagađenim zrakom. Djeca do 14 godina su podložna astmi, a osobe starije od 35 godina podložnije su kardiovaskularnim problemima.
"Interesantno je da se povećava broj hospitalizovanih osoba zbog akutnog infarkta miokarda, ne samo usljed dnevnih varijacija sumpornih oksida, nego i zbog azotnih oksida", pojašnjava Nihada Ahmetović.
Iako u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša TK, koje je zaduženo za kontrolu kvalitete zraka, ističu da su najveći krivci individualne kotlovnice i povećana koncentracija automobila, istraživanje Zavoda za javno zdravtsvo TK pokazalo je da je na području Tuzle najveći zagađivač zraka Termoelektrana Tuzla i druga industrijska postrojenja. Kao prilog toj tezi je podatak da je prisustvo polutanata tokom ratnog perioda, kada industrijska postrojenja nisu bila u funkciji, bio manji za oko 80 procenata.
Goran Mišić iz Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša kaže da industrijska postrojenja posjeduju ekološke filtere, ali da ne znaju koliko su ti filteri adekvatni i funkcionalni, jer je kontrola tih zagađivača na federalnom nivou. No, porazna je činjenica da se uprkos kontinuiranom mjerenju zagađenosti zraka u Tuzli ne može konkretno navesti ko je najveći zagađivač u ovom gradu. Mišić pojašnjava da su mjerne stanice postavljene u gradu, a da bi se utvrdilo koliko koje preduzeće zagađuje zrak te stanice bi trebalo postaviti na dimnjake, odnosno izvore zagađenja.
Tuzlaci koji žive u industrijskoj zoni zahtijevali su obeštećenje od trovača grada, makar da njihova zona bude besplatno toplificirana, te da imaju određene povlastice pri liječenju bolesti uzrokovanih zagađenim zrakom, ali njihova višegodišnja borba nije urodila plodom.
Resorno ministarstvo u zimskim danima, kada se pojavljuje gusti smog, odnosno povećana koncentracija sumpor-dioksida i taložne prašine, Tuzlacima sugerišu korištenje javnog prevoza, kako bi se smanjila zagađenost, a imućnijima čak i bijeg u nezagađena područja.
Termoelektrane i autobomili najveći zagađivači
Teufik Hadžiosmanović, specijalista za plućne bolesti Doma zdravlja Kantona Sarajevo, objašnjava da smog oštećuje disajne puteve i odbrambeni mehanizam respiratornog sistema.
"U sluzi se nakupljaju otrovne čestice poput sumpor-dioksida i dugugodišnjom izloženošću smogu dolazi do uništavanja odbrambenog sistema nakon čega nastaje bronhitis. Zbog oštećenja respiratornog sistema češće dolazi i do prehlada i plućnih bolesti. Smog je opasan za sve ljude, a posebno za hronične bolesnike i zato u danima velike zagađenosti zraka imamo više pacijenata. U Sarajevu se zagađenje približava predratnom periodu i to nije dobro", upozorava Hadžiosmanović i napominje da smog kod astmatičara može uzrokovati alergijske reakcije.
Ljekari kažu da je uticaj smoga moguće izbjeći jedino odlaskom na planine.
"Uvijek apelujemo na građane da u tim periodima idu na planine, a na hronične bolesnike da ne izlaze napolje. Nema neke posebne pomoći. Recimo, u Japanu ljudi hodaju sa maskama kada su velika zagađenja", dodaje doktor Teufik Hadžiosmanović.
Ekspert za kvalitet zraka pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu Martin Tais objašnjava da su glavni zagađivači zraka u FBiH termoelektrane, jer troše domaći ugalj koji je pun sumpor-dioksida.
"Termoelektrane imaju filtere za prašinu, ali nemaju za sumpor-dioksid. Ugrađivanje tih sistema za odstranjivanje sumpor-dioksida je jako skupo i zato ih naše termoelektrane i nemaju. Zagađenja su posebno izražena u zimskom periodu kada se vrijeme ustabili. Ljeti je situacija znatno bolja jer ima više vjetrova i smog kojeg čine supstance poput sumpor-dioksida, ugljen-monoksida, azotnog oksida, lakše nestaje", objašnjava Tais.
Dodaje da poslije termoelektrana zagađenju najviše doprinose automobili.
"U Sarajevu najveće zagađenje dolazi od automobila koje možemo nazvati evropskim otpadom. Automobili su stari i bez katalizatora i zato se ispušta više otrovnih gasova. Međutim, i da postoje katalizatori saobraćaj je tako zagušen da bi opet dolazilo do zagađenja vazduha", kaže Tais.
Ističe da su u Federaciji BiH propisi u vezi sa okolišem dobri, ali rijetko ih se ko pridržava.
"Imamo dobre propise i kada bismo se svi pridržavali tih propisa situacija bi bila znatno bolja. Međutim, mi smo siromašna zemlja i teško je ovdje primijeniti neke standarde koji se primjenjuju na Zapadu", naglašava Tais.
Mustafa Ajanović, šef Tehničkog pregleda BIHAMK-a, kaže da veliki broj automobila nije ni tehnički ispravan.
"Problem je što u tehničkim centrima gdje se rade tehnički pregledi automobila ima mnogo propusta. Papiri se dobijaju svakako i slabo se provjeravaju izduvni gasovi. Po našim propisima auto ne smije izbacivati više od jedan odsto ugljen-monoksida. I kod starih automobila može se podesiti da emisija gasova bude u manjoj mjeri. Međutim, rijetko ko to kod nas provjerava. Situacija se neće promijeniti sve dok stari automobili ne odu u otpad", smatra Ajanović.

Ostale vijestiArhiva