Da li umire diskografija u Bosni i Hercegovini? Pitanje se nameće nakon sve posnijih diskografskih godina kod nas, dok se istovremeno neki pjevači iz naše zemlje odlučuju objaviti CD pod markicom neke od izdavačkih kuća iz susjednih zemalja.
Doduše, "Hayat Production" pod svoje okrilje uspijeva okupiti veliki broj izvođača, kako jakih imena, tako i mladih talenata i smatraju se vodećom diskografskom kućom u BiH, ali i jednom od najjačih u regionu. Uprkos tome, direktor Harun Mahmutović ne vidi ružičastu perspektivu za ovu branšu.
Zbog tehnološkog napretka i muzike koja je dostupna na internetu, i svjetska diskografija grca u gubicima. Kod njih se oni mjere u milijardama dolara, dok mi, naravno, govorimo o hiljadama KM. Što se regiona tiče, diskografija i u Hrvatskoj i Srbiji također je u veoma lošoj situaciji. U Hrvatskoj neki diskografi sad prodaju igračke. Svi se hvatamo za glavu i očekujemo da će se nešto desiti. Govorimo da smo uspješno poslovali ako pokrijemo troškove - kaže Mahmutović.
Samo mi u cijelom regionu nismo riješili pitanje pirata. U Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Albaniji ne može se pronaći niti jedan piratski CD. Logično je da njihova muzika dolazi ovamo, ali i da naši odlučuju snimati tamo, jer se bar donekle štite izvođačka i autorska prava - govori Mahmutović.
Direktor BHRT Productiona Ninoslav Verber također vidi problem i u ponudi pjesama na internetu. Ali, potcrtava i problem plasiranja izdanja nacrno iz drugih zemalja u BiH.
Recimo, pojedina izdanja "Croatia Recordsa" za Srbiju neko plasira u BiH?! Također, imamo CD-ove iz Srbije koji su kod nas 5 KM u maloprodaji, a za te cifre nemoguće je bilo šta napraviti - smatra Verber.
Budućnost u downloadu, internetu i u arhivi, ako je, kaže, neko ima.
Naša kuća ima više od 800.000 snimaka koji datiraju još od 1945. godine - kaže Verber i dodaje da se na tržištu ne može prodati ništa osim Dine Merlina, Halida Bešlića i donekle Harija Mata Harija.

Ostale vijestiArhiva