Vlasti u BiH u svojim strategijama javnih investicija treba da daju jednak značaj ekonomskim reformama, kao što daju ulaganjima u infrastrukturu, navodi Kancelarija Svjetske banke u BiH u svom januarskom biltenu.
U Svjetskoj banci ističu da prioriteti javnih investicija u BiH treba da budu utvrđeni na način da daju maksimalan učinak u cilju dugoročnog socioekonomskog razvoja.
Ocjenjuju da planovi za korištenje dijela sredstava od privatizacije za obrazovanje, zdravstvo i komunalnu infrastrukturu ne predstavljaju optimalan izbor, prvenstveno zbog toga što su, kako ukazuju, izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje već relativno visoka (oko 6,1, odnosno 5,2 odsto bruto društvenog proizvoda). U Svjetskoj banci navode da je njihova studija javne potrošnje pokazala da bi se u obrazovanju i zdravstvu trebali ostvariti znatno bolji rezultati, ali ne povećanjem troškova, već poboljšanjem njihove efikasnosti.
"S druge strane, ako bi javne investicije bile dobro ciljane na otklanjanje najvećih ograničenja za rast privatnog sektora, one bi povećale produktivnost tog sektora i otvorile nova radna mjesta", ističu u Svjetskoj banci.
Naglašavaju, takođe, da javne investicije u infrastrukturu moraju biti praćene ostalim mjerama politike za unapređenje poslovnog ambijenta, inače će, kako upozoravaju, ostvareni rast biti kratkog vijeka. Kao primjere navode različite investicione strategije Irske i Portugala tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka. Stategija Irske se, kako ističu, dugoročno pokazala uspješnijom, jer se prvenstveno opredijelila za ekonomske reforme, odnosno mjere za privlačenje stranih investitora i razvoj izvozne industrije, za razliku od Portugala koji je najviše ulagao u transportnu i ostalu infrastrukturu.
U Vladi RS navode da je utvrđena razvojna strategija tog entiteta upravo na liniji preporuka Svjetske banke o jednakom tretmanu privrednog i ekonomsko-socijalnog sektora.
"Razvojni program RS je i koncipiran da se 53 odsto sredstava od privatizacije 'Telekoma' usmjeri na poboljšanje uslova za privređivanje, a 47 odsto za poboljšanje infrastrukture i uslova u oblastima visokih ekonomsko-socijalnih potreba", kaže Radmila Mihić, pomoćnik ministra finansija RS za javna ulaganja.
Ona, međutim, ne vidi razlog zbog kojeg je Svjetska banka iznijela primjedbe na planirana ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, s obzirom na, kako ističe, postojeće loše stanje objekata u tim sektorima.
"Ne znam zašto Svjetska banka smatra da to nije optimalan izbor, pogotovo što RS u oblastima obrazovanja i zdravstva ne ulaže u tekuću potrošnju već u dugoročne kapitalne investicije koje će obezbijediti kvalitetno pružanje usluga", ističe Mihićeva.

Ostale vijestiArhiva