Odluka o ukidanju dvojne prakse za medicinske radnike u RS, maksimalno se poštuje, a većina ljekara je odlučila da će ostati zaposlena u javnim ustanovama, tvrdi Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Prema njegovim riječima, nove mjere će najviše pogoditi "neradnike i one koji su pokušali na mutno da dođu do dodatnih sredstava i koji su naučili na veći stepen slobode i manji stepen rada".
Škrbić ističe da se mora pojačati saradnja porodične medicine i bolnica, a pacijenti da budu upoznati sa svim svojim pravima.

Da li su donošenjem Odluke o ukidanju dvojne prakse postignuti očekivani rezultati?
- Direktori zdravstvenih ustanova su shvatili da i oni moraju imati daleko veću odgovornost i njima je u cilju da onaj ko je sklopio ugovor da radi u zdravstvenoj ustanovi, mora da odradi dio posla koji je predviđen ugovorom. To unosi sasvim novu vrstu odnosa prema poslu, za razliku od dosadašnjeg konformnog ponašanja gdje se moglo raditi, ali i ne raditi. Hoćemo da to prekinemo, pošto način finasiranja i plate koje su značajno povećane daju za pravo i nama kao ministarstvu i menadžerima da za platu koju daju, pitaju šta mi to dobijamo zauzvrat, koliko ste pregleda ili operacija napravili, koliko ih radite dnevno, a koliko godišnje. Brzo će doći naličje takvog rada u pitanje. Načelnici već shvataju da neće biti pokrića za rad doktora koji ne ispunjavaju svoje obaveze, koji su došli tu po raznim osnovama. Postavlja se pitanje zašto neko da dobija platu ako uradi pet operacija godišnje, jer neko stvarno vrijedno radi i taj broj operacija uradi za sedmicu. Ovu odluku pozdravili su doktori porodične medicine koji smatraju da će tako uvesti red. Da će konačno pacijenti prolaziti kroz prvu kapiju, odnosno timove porodične medicine i na tom nivou stvarati povjerenje, a da ono što oni ne mogu, da će zajedno pozvati određenog doktora koji će to raditi. Ranije smo imali situacije da su doktori iz bolnice odrađivali svoj posao do podne, a zatim trčali u privatne ambulante i solidno zarađivali, pošto privatni poslodavac nije plaćao doprinose, uzimali su keš. Tako je bilo konkretno u Kliničkom centru Banjaluka gdje imamo najveći problem, jer je u pitanju najveća institucija. Odvlačili su pacijente iz Kliničkog centra u privatne ambulante, pa ih naručivali ponovo u Klinički centar zbog raznih procedura pa čak i naplaćivali krevete od tih pacijanata. To više neće moći! Hoćemo da napravimo red i mislim da je ovo ključna odluka Ministarstva u posljednjih 17 godina.

Znači li to da neradnici mogu očekivati i otkaze?
- Apsolutno! Već je bilo nekih gunđanja, a direktorima bolnica i domova zdravlja je data puna sloboda da se ponašaju kao da je to njihovo privatno vlasništvo u smislu rukovođenja i upravljanja. Imali smo sastanak sa doktorima koji pošteno privatno rade, takve ordinacije i apoteke već sada sklapaju ugovore s Fondom zdravstvenog osiguranja RS za izvršenje određenih obaveza. Hoćemo da maksimalno ispoštujemo te ljude koji su uložili svoj novac, znanje i rade, ali moraju da zapošljavaju radnike, kao i sve druge privatne firme. Tamo gdje državni sektor kaže da ne može nešto da radi, da nije u stanju ili se ne isplati može da angažuje privatni sektor po ugovoru. Na primjer, Fond je odlučio da radi ugovore s privatnim apotekama, ali samo sa onim koji donesu dokaz da farmaceut nema platu ispod 1.000 KM, a farmaceutski teničar najmanje 500 KM, da nisu samo formalno prijavljeni, jer samo tako mogu biti konkurentni i ravnopravni.

Kada će biti isplaćene prve uvećane plate po novom kolektivnom ugovoru?
- Neki su već krenuli sa isplatama, prave se obračuni. Direktori zdravstvenih ustanova imaju pune ruke posla. Definisali smo dvije komisije - jednu za privatnu i jednu za sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu koje čine predstavnici Ministrstva i Fonda koji će ispratiti kalkulacije i ugovore sa svakom ustanovom. Menadžeri će morati donijeti kompletan finansijski proračun o obračunavanju plata, da ne bi došlo do velikih razlika.

Da li očekujete probleme pri isplati, hoće li biti dovoljno novca?
- Problema ne bi trebalo biti. Ovo što planiramo radimo na način da smo već imali brojne sastanke s Ministarstvom finansija i rekli smo koliko sredstava je potrebno. Očekujemo značajno povećanje sredstava u prvom dijelu, a već kasnije će doći do redukcije, jer će se uvođenjem reda doći do stvarnih potreba. Očekujemo čitav set zakonskih rješenja, koji moraju da prate ovu odluku kako bismo u budućnosti mogli da idemo istim tempom, a to je da se u potpunosti mora promijeniti politika finansiranja zdravstva, da ćemo imati značajne iskorake u politici doprinosa. Iako će ovo biti strašan udar u finasijskom smislu, mi smo spremni da to izguramo, ali paralelno s tim ništa više neće moći ostati kao što je nekada bilo. Moraćemo vidjeti šta dobijamo za ono šta plaćamo. Sistem dvojne prakse je razvaljivao kompletan sistem reforme zdravstva u RS i koncept porodične medicine i unapređenja bolničkog sektora. Dešavalo se da načelnici pojedinih odjeljenja, pošto rade privatno, naruče namjerno manje opreme i lošiju opremu za svoje odjeljenje, kako bi imali razloge da pacijente naručuju u privatnim ordinacijama gdje imaje bolju opremu. Dešavalo se da su kvarili uređaje samo da se ne bi radilo u Kliničkom centru već privatno. Bilo je nevjerovatnog javašluka i logično je što se neki bune, jer su im značajno uskraćena prava koja su sami sebi uzeli. Ali to je manjina, sistem se kreira zbog pacijenata koji očekuju bolju uslugu, a mi smo dužni da tu uslugu pružimo i da nađemo najbolje doktore koji će to raditi.

Koliki su problem stvorila produženja lista čekanja?
- Liste čekanja postoje, jer pacijenti nisu mogli da u prvoj smjeni završe svoje obaveze. Poslije prve smjene ne radi niko. To nije bio problem, a sad je odjednom problem kada je ukinut dvojni rad. Odjednom su postali dušebrižnici za pacijente i to oni koji su do juče mlatili sa njima i razvlačili ih po privatnim praksama. Odjednom je to problem. Nije tačno! Mi ćemo da uvedemo dvije smjene i da kapaciteti bolnica budu maksimalno iskorišteni. Moramo pojačati saradnju porodične medicine i bolnica, doktora sekundarnog nivoa. Pacijenti su išli direktno u bolnicu i moramo zaustaviti potpuni nered u ovoj oblasti. Imate pacijente koji su naučili na svoje porodične doktore i neće da idu dalje, dok mu on ne kaže da treba da ide. Imamo problem sa određenom populacijom koja smatra da ima novac i može sve da kupi, pa izbjegava sistem i odlazi u privatne ordinacije. Isti ti privatnici ih upute da im se urade pretrage u javnom sektoru, a ako ih oni rade, debelo to naplate. Pošto su takvi pacijenti osigurani, mogu napraviti nalaze u javnom sektoru, a u 90 odsto slučajeva prema podacima koje imamo iz laboratorije, nalazi su u granicama normale, odnosno nije bilo potrebe za njima. Pacijenti su enormna sredstva plaćali u privatnim zdravstvenim ustanovama, čak i za nepotrebne analize. Ako se, na primjer, otkrije neki karcinom, nijedan privatnik to neće raditi, već će ga poslati u bolnicu. Pacijenti moraju znati koja su njihova prava, oni ne smiju dopustiti da neko mlati sa njima. Radi se o uobičajenoj praksi za koju se smatra da tako mora biti. Ja garantujem da ne mora.

Da li će se u javnim ustanovama priznavati nalazi iz privatnih ambulanti?
- Mi već testiramo ugovor s timom prodične medicine iz Kotor Varoša koji je prvi privatni tim koji ima ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja i koji je u mreži ambulanti porodične medicine ove opštine. Hoćemo da i za neke druge usluge nalazi i mišljenja budu priznati, ali da znamo šta plaćamo za određenu vrstu usluga. Na primjer, sada planiramo da Fond sa određenim brojem stomatoloških ambulanti sklopi ugovore da oni obavljaju poslove tamo gdje to javni sektor nije u mogućnosti ili gdje je obim posla veći nego što javni sektor može da izdrži. Mi smo prvi u regionu koji smo uveli koncept privatnojavnog partnerstva i to dobro funkcioniše.

Hoće li ukidanje dvojne prakse smanjiti korupciju u zdravstvenom sektoru?
- Pacijent kada čuje koliku doktor ima platu neće imati razloga da mu plaća, jer šta kupuje? Radili smo određene trikove, tako što su se pojedini direktori predstavljali kao pacijenti i telefonski pokušavali da zakažu pregled. Dešavalo se da im sestre odgovare sa ne može ili može za pet dana, te ne valja ovo ili ono. On im samo kaže - razgovarali ste sa direktorom, javite se u tri sata. Takav ne može da radi. Gdje god imate da procedura nije definisana, gdje se ne zna red, gdje postoji mogućnost da pojedinac odlučuje sam, postoji mogućnost potplaćivanja. Upravo zato je i bila ova priča na hirurgiji u Banjaluci, zato su i smijenjeni, jer su samo oni odlučivali i pravili rasporede a nikad nisu sazvali ljekarski sastanak da predstave pacijenta ili nešto slično. Dešavalo se da kako ko kome dođe onda ucjenjuju, jedan na jedan, pacijenti ispaštaju u tome.

Kome se građani mogu obratiti u slučaju ucjena?
- Građani se mogu obratiti direktoru zdravstvene ustanove, da je doktor ili sestra ili načelnik odjeljenja tražio novac, iznuđivao i slično, da nije odradio proceduru kako treba. Usmjeravamo građane da znaju koja su njihova prava. Pacijenti nisu dovoljno informisani šta mogu da očekuju. Bitno je da ne "idu prečicom" ka bolnicama i da za jednostavne probleme traže zdravstvenu zaštitu u bolnici. Adresa treba da im bude njihov porodični ljekar i da sa njim razvijaju povjerenje. Živim za dan kada će doktor zajedno s pacijentom prozvati kolegu u bolnici ukoliko je potreban bolnički zahvat, da se uradi i da se pacijent vrati svom porodičnom ljekaru. Mislim da nismo daleko od toga.

Kada će u svim opštinama u RS biti formirani timovi porodične medicine?
- Planirali smo da do sada sklopimo ugovore sa 16 domova zdravlja, a sklopili smo 24, a ove godine do maja ćemo sklopiti ugovore sa osam novih domova zdravlja. Očekujemo da će do kraja 2009. godine biti sklopljeni ugovori s većinom domova zdravlja u RS za početak radova koji podrazumijevaju građevinske radove, bilo da je u pitanju izgradnja ili renoviranje, nabavku opreme i edukaciju timova porodične medicine. Za mjesec dana biće završen edukativni centar porodične medicine u banjalučkoj Poliklinici, koji će biti jedan od najsavremenijih na Balkanu. Ostaje da se radi intenzivno na povezivanju primarnog i sekundarnog i tercijarnog zdravstvenog nivoa.

Da li porodična medicina uspijeva da ispuni zahtjeve stanovnika najvećeg grada u RS?
- Apelujem na stanovništvo Banjaluke da ima strpljenja kada je porodična medicina u pitanju, počeli smo mnogo stvari. U toku je izgradnja ambulanti u naselju Lauš i Srpske toplice zbog čega su stanovnici koji pripadaju tim ambulantama prebačeni u druge. Problem će postojati narednih šest mjeseci, do završetka izgradnje, ali to je privremeno. Kako bi stanovništvo bilo zadovoljnije i kako bismo bolje pratili situaciju na određenim područjima, u Banjaluci ćemo izvršiti grupisanje timova porodične medicine, kao na primjer Starčevice kao specifične zajednice.

Kakvi su, za sada, rezultati akcije "Pomozimo porodilištima"?
- U toku je veliko pospremanje u Kliničkom centru Banjaluka, donji dio je završen, sada se ide na treću etažu gdje su porodilje, bar da tu pokažemo da se može napraviti značajan iskorak. Gradiška je završila ovaj posao, Prijedor je ranije odradio dobar dio toga i sada završavaju posao, Trebinje radi projekat i našli su donatora, a imamo i spremna sredstva koja smo prikupili kroz akcije, koja ćemo utrošiti tamo gdje nema dovoljno sredstava od lokalnih donatora.

U Palama je otvoreno prvo privatno porodilište u RS. Da li je realno da u RS postoje privatna porodilišta?
- Novina je u svakom slučaju. Vjerovatno se pošlo od činjenice da se ima ginekološka ambulanta, pa su apetiti porasli, možda je tome doprinijela situacija da na tom području stanovništvo nije bilo zadovoljno uslovima u bolnici "Kasindo". Ne znajući da ide izgradnja tog objekta, mi smo ušli u rekonstrukciju ove bolnice i trenutno se radi idejno rješenje, vjerovatno će dio objekta biti srušen, a biće izgrađeni novi objekti. Privatno lice koje je otvorilo ovo porodilište je ispunilo sve uslove u smislu objekta koji izgleda lijepo, vrhunska je oprema i kadar, a sve dalje je na njima. Vidjećemo hoće li naći računicu za takvo poslovanje, s obzirom da to područje obuhvata oko 100.000 stanovnika. Vrijeme će pokazati.

Na koje kapitalne projekte se može računati u budućnosti?
- U roku od mjesec dana započeće gradnja svih pet planiranih hemodijaliznih centara. Počela je izdgradnja u Šamcu, u toku su pripreme za izgradnju u Laktašima, za 15 dana će početi u Zvorniku, u roku od mjesec dana počeće izgradnja u Doboju pošto smo morali izmještati lokaciju, razmišljamo o izgradnji nove bolnice, a odmakle su pripreme za hmodijalizni centar u Bijeljini. Očekujemo projekte sa rekonstrukciju bolnica u Trebinju i bolnice Kasindo. Uskoro će biti raspisan tender za najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju centra za radio-terapiju Kliničkog centra Banjaluka i to će biti potpuno novi objekat. Osim toga radimo studiju izvodljivosti za savremenu kardiohirurgiju i tu ćemo ići u privatnojavno partnerstvo, jer nemamo vremena da čekamo kadar. Ideja je i da ove godine krenemo s transplantacionim programom, za početak koštane srži i bubrega, a poslije i složenijih transplantnacija.

Ostale vijestiArhiva