Vijesti
Društvo i ekonomija
Još nema rezultata o primjeni sporazuma CEFTA-e18.02.2008. 12:00
Izvor: Oslobođenje
Deficit nas koči i u CEFTA-i
Iako je s ciljem uspostavljanja slobodne trgovine i uklanjanja barijera u trgovinskoj razmjeni BiH od 22. novembra 2007. godine na snazi Sporazum o centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA sporazum), kako je Oslobođenju rečeno u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, još je rano govoriti o pozitivnim ili negativnim efektima primjene ovog sporazuma.
Dva mjeseca
“Međutim, činjenica je da polazna pozicija BiH sa visokim spoljnotrgovinskim deficitom nesumnjivo predstavlja otežavajuću okolnost, ali se kroz pojačanje konkurentnosti proizvoda i subjekata u BiH i putem priliva stranih investicija koje donose integracije poput CEFTA, mogu očekivati poboljšanja u razmjeni, čije rezultate očekujemo tokom godine“, rekao je za Oslobođenje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Slobodan Puhalac.
Prema raspoloživim podacima, najveći trgovinski deficit i prošle godine ostvarili smo sa zemljama u regionu. U kratkom periodu, nešto više od dva mjeseca, koliko je na snazi CEFTA sporazum, teško se bilo riješiti visokog stepena uvoza iz zemalja iz kojih smo i prije najviše uvozili.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je napravilo program mjera za implementaciju CEFTA sporazuma, u sklopu kojih je, između ostalog, i akcioni plan za implementaciju sporazuma sa odgovarajućim prilozima.
- Osnovni cilj mjera koje su proizašle iz analize spoljnotrgovinske razmjene BiH je povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita BiH, kazao je Puhalac.
Mjere
Predložene mjere su razvrstane u pet grupa: opšteg karaktera, privlačenje stranih investicija, proizvodi agrokompleksa, mjere u oblasti sanitarne i fitosanitarne zaštite i program mjera za tehničke industrijske proizvode.
Kako je naglasio ministar Puhalac, realizacijom ovih mjera povećala bi se konkurentnost domaćih proizvođača, a time i njihova mogućnost da se lakše nose sa drugim proizvođačima, odnosno uvoznicima u BiH, posebno onih iz susjednih zemalja.
Mjere za povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita su, između ostalog, donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi, analiza Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH i usklađivanje sa evropskim propisima, te izrada strategije promocije izvoza kojom će se odrediti prioritetni izvozni sektori i izvozna tržišta. Kako smatraju u Ministarstvu, i ekonomskoj diplomaciji je potrebno dati puno veći značaj u radu naših DKP-a, a s ciljem unapređenja ekonomske saradnje sa našim najznačajnijim trgovinskim partnerima.
- Istovremeno, ništa manje značajna nije priprema strategije zajedničke proizvodnje i zajedničkog tržišnog nastupa namjenske proizvodnje u inostranstvu, ali i transportnim i izvozno-uvoznim firmama omogućavanje dobivanja potrebnog broja CEMT dozvola za transport robe, pojasnio je ministar Puhalac. S obzirom na raspoložive informacije, od implementacije sporazuma CEFTA još ne možemo mnogo pozitivnog očekivati, jer nam je startna pozicija mnogo lošija zbog visokog trgovinskog deficita. Da su predstavnici vlasti ranije planirali mjere koje tek ove godine predlažu, gubitak vremena nesumljivo bio bi maksimalno reduciran.
Iako je s ciljem uspostavljanja slobodne trgovine i uklanjanja barijera u trgovinskoj razmjeni BiH od 22. novembra 2007. godine na snazi Sporazum o centralnoevropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA sporazum), kako je Oslobođenju rečeno u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, još je rano govoriti o pozitivnim ili negativnim efektima primjene ovog sporazuma.
Dva mjeseca
“Međutim, činjenica je da polazna pozicija BiH sa visokim spoljnotrgovinskim deficitom nesumnjivo predstavlja otežavajuću okolnost, ali se kroz pojačanje konkurentnosti proizvoda i subjekata u BiH i putem priliva stranih investicija koje donose integracije poput CEFTA, mogu očekivati poboljšanja u razmjeni, čije rezultate očekujemo tokom godine“, rekao je za Oslobođenje ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Slobodan Puhalac.
Prema raspoloživim podacima, najveći trgovinski deficit i prošle godine ostvarili smo sa zemljama u regionu. U kratkom periodu, nešto više od dva mjeseca, koliko je na snazi CEFTA sporazum, teško se bilo riješiti visokog stepena uvoza iz zemalja iz kojih smo i prije najviše uvozili.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je napravilo program mjera za implementaciju CEFTA sporazuma, u sklopu kojih je, između ostalog, i akcioni plan za implementaciju sporazuma sa odgovarajućim prilozima.
- Osnovni cilj mjera koje su proizašle iz analize spoljnotrgovinske razmjene BiH je povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita BiH, kazao je Puhalac.
Mjere
Predložene mjere su razvrstane u pet grupa: opšteg karaktera, privlačenje stranih investicija, proizvodi agrokompleksa, mjere u oblasti sanitarne i fitosanitarne zaštite i program mjera za tehničke industrijske proizvode.
Kako je naglasio ministar Puhalac, realizacijom ovih mjera povećala bi se konkurentnost domaćih proizvođača, a time i njihova mogućnost da se lakše nose sa drugim proizvođačima, odnosno uvoznicima u BiH, posebno onih iz susjednih zemalja.
Mjere za povećanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita su, između ostalog, donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj tarifi, analiza Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH i usklađivanje sa evropskim propisima, te izrada strategije promocije izvoza kojom će se odrediti prioritetni izvozni sektori i izvozna tržišta. Kako smatraju u Ministarstvu, i ekonomskoj diplomaciji je potrebno dati puno veći značaj u radu naših DKP-a, a s ciljem unapređenja ekonomske saradnje sa našim najznačajnijim trgovinskim partnerima.
- Istovremeno, ništa manje značajna nije priprema strategije zajedničke proizvodnje i zajedničkog tržišnog nastupa namjenske proizvodnje u inostranstvu, ali i transportnim i izvozno-uvoznim firmama omogućavanje dobivanja potrebnog broja CEMT dozvola za transport robe, pojasnio je ministar Puhalac. S obzirom na raspoložive informacije, od implementacije sporazuma CEFTA još ne možemo mnogo pozitivnog očekivati, jer nam je startna pozicija mnogo lošija zbog visokog trgovinskog deficita. Da su predstavnici vlasti ranije planirali mjere koje tek ove godine predlažu, gubitak vremena nesumljivo bio bi maksimalno reduciran.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Centralna banka BiH: Neometano izvršavati…
- 17/05 Počeo Ekonomski forum BiH 2021: Fokus je…
- 22/03 RS: Prosječna plata nakon oporezivanja u…
- 06/02 U FBiH pad željezničkog prometa za čak 81,5…
- 04/12 Provaljeno u stan člana VSTS Monike Mijić
- 10/11 Javni prihodi u FBiH za deset mjeseci ove…
- 07/10 Na području Banjaluke postavljaju nove radare
- 25/09 U 2019. godini direktne strane investicije…
- 31/07 Košarac: Konkretnim mjerama zaštititi domaću…
- 27/07 Od početka pandemije bez posla u KS ostalo…
- 23/07 BiH još nije usvojila odluku o smanjenju…
- 29/06 Inicijativa za Stolac: Zaustaviti aktivnosti…
- 25/06 Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata…
- 21/06 Štrajk upozorenja 30.juna istovremeno u RiTE…
- 17/06 TRGOVSKA GORA UJEDINILA BiH Košarac: Tražićemo…
- 13/06 Mostar će u oktobru dobiti svoju prvu „zelenu“…
- 09/06 Sindikalna potrošačka korpa za maj skuplja…
- 05/06 Broj zaposlenih u FBiH od 5. maja porastao…
- 01/06 Ova pravila važe narednih 14 dana u ugostiteljskim…
- 27/05 Turistički vaučer isključivo za sufinansiranje…
- 23/05 Diasporainvest: Kako osnovati kompaniju u…
- 19/05 Traži se povlačenje odluke: ArcelorMittal…
- 12/05 Željeznice RS završile prvi kvartal s gubitkom…
- 08/05 Milićević: Poziv privrednim subjektima da…