Svaki građanin dužan 1.470 maraka
Svaki građanin u Bosni i Hercegovini prosječno je zadužen oko 1.470 maraka, a svaki zaposleni nosi kreditni teret od osam hiljada maraka ili iznos prosječnih godišnjih primanja u BiH, saznaje Oslobođenje u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
Uprkos ovako visokim ciframa, kreditna zaduženost smanjena je u posljednja dva mjeseca, tačnije u novembru i decembru, i u Centralnoj banci ne smatraju je naročito zabrinjavajućom.

Smirivanje
Krediti stanovništva zaključno sa decembrom iznosili su 5,685 milijardi maraka, a kreditna zadužnost pala je sa oko 29,5 na 28 posto.
Amir Hadžiomeragić, rukovodilac Odjeljenja za statistiku i ekonomska istraživanja u Centralnoj banci BiH, kaže da je teško reći šta je uticalo na trend smirivanja zaduženosti građana, a pogotovo se ne može pouzdano reći da li je na to uticala odluka o povećanju obaveznih rezervi za komercijalne banke sa 15 na 18 posto.
Banke u BiH i dalje imaju znatne viškove novca i bez poteškoća ispoštovale su obavezu o povećanju obaveznih rezervi.
- Višak iznad obaveznih rezervi iznosi oko 750 miliona maraka. Nešto je smanjen u odnosu na period prije Nove godine, kada je dostigao iznos veći od milijardu, kazao je Hadžiomeragić.
Ovaj višak rezerve pokazuje da banke imaju dovoljno “goriva“ za investiranje te proširuju svoju ponudu za stanovništvo, ali i traže unosne i profitabilne projekte u korporativnom sektoru.
Kreditna ekspanzija u našoj zemlji odraz je trenutne ponude i potražnje.
“Stanovništvo ima razloge da kreditima finansira kapitalna ulaganja i dio tekuće potrošnje. Prije svega, za rješavanje stambenog pitanja i renoviranje objekata, na što otpada 25 posto kredita. Veliki procenat zauzimaju i krediti opšte namjene“, pojasnio je Hadžiomeragić.

Optimizam
Zaduživanje građana rezultat je njihovih optimističkih očekivanja u pogledu vlastitih primanja koja, prema Hadžiomeragićevim riječima, rastu pristojnom stopom od 10, odnosno 11 posto, što podiže kreditnu sposobnost stanovništva.
Na drugoj strani, i banke su fleksibilnije i sve više daju kredite bez žiranata i drugih mjera obezbjeđenja svog novca.
Ipak, Hadžiomeragić ne vjeruje da građani uzimaju kredite kako bi njima sanirali kućne budžete zbog vala poskupljenja komunalija, osnovnih životnih namirnica i drugih artikala.
Drastično opadanje kreditne zaduženosti ne može se očekivati u budućnosti.
Mnogo toga, prema Hadžiomeragiću, ovisiće od rasta kamata u Eurozoni, gdje se nalaze i glavni izvori sredstava za domaće banke.
Ukoliko kamatne stope budu rasle, onda će i domaće morati krenuti gore, što će podići cijenu finansiranja i tako uticati na građane da smanje svoja kreditna zaduženja.

Ostale vijestiArhiva