Francuski predsjednik Nikola Sarkozi ušao je u novo poglavlje svog mandata koje je obilježio poraz njegove partije u desetinama gradova, što je zapravo pokazatelj pada njegove popularnosti u francuskoj javnosti nakon svega deset mjeseci, koliko se nalazi na vlasti.
"Prva promjena koju predsjednik Sarkozi treba da izvrši jeste promjena samog sebe", izjavio je Fransoa Holand, lider francuskih socijalista, koji su pobijedili u većini gradova. Segolen Rojal, Sarkozijeva protivnica na prošlogodišnjim izborima, kaže da su rezultati posljednjih izbora zapravo kazna za predsjednika koji je iznevjerio narod. Pokazatelj da je Francuska željna promjena svakako je i činjenica da je ljevica preuzela kontrolu i nad Tuluzom, gradom kojim su više od 30 godina vladali konzervativci.
Sarkozijeva vlada je, pokušavajući da ublaži poraz, saopštila da Francuzi zapravo na ovaj način izražavaju svoju frustraciju sporim reformama.
Fransoa Bajru, lider centrističke MoDem partije nije uspio da postane gradonačelnik grada Po, jer se Francuzima ne sviđa njegov pokušaj da oformi novi pokret, koji će biti nezavisan u odnosu na desnicu i ljevicu, koje Francuskom vladaju proteklih nekoliko decenija.
Odbacujući poraz, Sarkozi je rekao da će nastaviti sa sprovođenjem reformi koje će modernizovati Francusku, ali takođe je naglasio da je svjestan dubokog nezadovoljstva koje vlada među Francuzima.
"Narod je rekao svoje. Naravno da ću to uzeti u obzir", rekao je Sarkozi. Inače, proteklih nekoliko dana mediji pišu da predsjednik na sve načine pokušava da se distancira od svog prilično lošeg imidža, pa tako svi najavljuju "Le Sarkozy Nouveau" ili novog Sarkozija. Prema pisanju francuskih medija, Sarkozi će ubuduće vladati u stilu Fransoe Miterana, koji je važio za jednog od najvećih francuskih državnika.
I dok ankete jasno pokazuju da Sarkozi gubi popularnost, dobitnik je Fransoa Fijon, koji polako, ali sigurno izlazi iz sjene svog šefa. (Agencije)

Preokret u odnosu na 2001. godinu
Poslije rekordno malog odziva glasača u prvom krugu, odziv je bio slab i u drugom krugu, uprkos pozivima partija na mobilizaciju.
Ljevica je osvojila oko 49,5 odsto glasova naspram 47,5 odsto koji su otišli desnici, prema prvim nezvaničnim rezultatima.
To je preokret u odnosu na 2001. godinu, kada je desnica uspjela da preuzme kontrolu nad više gradova u kojima su vlast držali socijalisti.
U oko 1.015 kantona u kojima se glasa za nove predstavnike, ljevica je i u prvom krugu imala sigurnu prevlast, sa 47,7 odsto glasova naspram 40,8 odsto koji su pripali desnici.

Ostale vijestiArhiva