Većina banaka u BiH u posljednje vrijeme povećala je kamatne stope na stambene, hipotekarne i nenamjenske kredite do jedan odsto.
Predstavnici banaka kažu da je to uslijedilo jer su ugovori za kredite i kamatne stope vezani za EURIBOR, evropsku euro međubankovnu javnu cijenu, koja često varira.
Kenan Đonko, šef Odjela za poslovanje sa stanovništvom Hypo Alpe-Adria-Bank Banjaluka, kaže da su kamatne stope u Hypo banci povećane od 1. februara.
"Od tog datuma Hypo banka je počela da odobrava nenamjenske kredite sa rokom otplate preko sedam godina, te stambene i hipotekarne kredite, s valutnom klauzulom u evrima, po novim kamatnim stopama uvećanim do 0,75 odsto", kaže Đonko.
On navodi da su razlozi za ova povećanja rast referentnih kamatnih stopa na međunarodnim tržištima novca i rast marži na međunarodnom tržištu. Đonko ističe da ova banka nije retroaktivno povećavala kamatne stope na kredite koji su dati klijentima.
"Neće ih povećavati ni tokom 2008. godine, iako su sve veće banke u zemljama u okruženju, prije svega u Hrvatskoj, to već uradile ili planiraju da urade", ističe Đonko.
Milan Radović, zamjenik direktora Nove banke iz Bijeljine, kaže da su i u ovoj banci povećane kamatne stope u skladu s povećanjem EURIBOR-a.
"Banka svoju maržu ne mijenja. Šestomjesečno uzimamo vrijednost EURIBOR-a, plus marža banke, i tako izračunavamo kamate. Kako se mijenja EURIBOR, tako i mi mijenjamo kamatne stope", kaže Radović.
On ističe da marža banke zavisi od kvaliteta klijenata, jer nije isto ako neko radi u jačoj državnoj firmi nego neko ko radi u privatnoj. Radović dodaje da u Novoj banci do sada nije bilo retroaktivnog podizanja kamata i da do toga neće doći u ovoj godini.
Amir Hadžiomeragić, analitičar Centralne banke BiH, tvrdi da su kamate na stambene kredite u bh. bankama porasle jer je u eurozoni, gdje se te banke zadužuju, poskupio novac, s obzirom da su ta tržišta manje likvidna.
U Udruženju banaka BiH kažu da nikada nisu razmatrali kamate na stambene kredite, jer su "krediti bankarski proizvod i nisu segment djelovanja Udruženja".
U Savezu udruženja za zaštitu potrošača u BiH smatraju da banke "love u mutnom", jer koriste veću potražnju nego ponudu stanova. Procjenjuju da u bankarskom sektoru nema zdrave konkurencije.
"U BiH postoji 36 banaka, a ovo je mali prostor koji bi moglo opslužiti svega njih nekoliko. Među njima nema zdrave konkurencije, nema banke koja hoće da smanji kamate, ali i pored toga građani traže kredite. Sa druge strane, banke tvrde da im poslovanje, pa tako i visinu kamata, diktiraju Centralna banka BiH povećanjem rezervi, ali i Agencija za bankarstvo", pojašnjava Mesud Lakota iz ovog saveza.
U Agenciji za bankarstvo u FBiH tvrde da oni samo nadziru poslovanje banaka i visinu kapitala koju propisuje zakon, a da banke "isključivo same određuju kamatne stope i druge uslove pod kojima daju kredite".
U Centralnoj banci ocjenjuju da povećanje rezervi nema veze sa rastom kamata.
"Banke još na računima imaju oko 700 miliona maraka neiskorištenog novca, što znači da povećanje rezervi nije iscrpilo njihove interne rezerve", kazao je Hadžiomeragić.

Ostale vijestiArhiva