Član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović izrazio je nadu da će BiH u aprilu potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. "Nadam se da će pobjedom reformskih snaga u aprilu doći do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Poslije toga nema vraćanja i ne možemo se udaljavati od Evrope", rekao je Radmanović.
On je istakao da lideri nekih političkih partija nisu u stanju da razdvoje da li je put u EU važniji za BiH od njihovog dnevnoplitičkog interesa, navodeći da ne očekuje da će međunarodna zajednica reagovati na odbijanje zakona o reformi policije.
"Oni koji sada osporavaju ove zakone, osporavaju Dejtonski mirovni sporazum još od 1996. godine i niko im nikada ništa nije rekao iz međunarodne zajednice. Da je situacija vezana za neke druge političke lidere, već bi bila velika hajka", rekao je Radmanović u intervjuu za "Nezavisne novine".
On je ocijenio da je nesreća BiH što postoji jedan broj međunarodnih predstavnika koji se po svom ličnom razmišljanju opredjeljuju koga će podržati, a koga će kritikovati bez obzira da li su u pravu, ističući da politički lideri moraju imati inicijalne razgovore o reformi Ustava, navodeći da se taj posao, kao svugdje u svijetu, završava u parlamentu.
"Na nivou lidera mora postojati osnovni dogovor o unutrašnjem uređenju BiH, a poslije toga razni stručnjaci treba da kažu svoje", rekao je Radmanović i dodao da u BiH za sada ne postoji saglasnost o konačnom unutrašnjem uređenju.
On je naveo da je BiH, po njegovom mišljenju, federativna država bez obzira što to striktno ne piše u Ustavu.
"Ona treba takva i da ostane s tim što se mora omogućiti svima da imaju ista prava. Moje mišljenje je, ne govorim u ime partije, da su u nekim segmentima Hrvati manje ravnopravni u odnosu na druga dva naroda. Sasvim su opravdani njihovi zahtjevi da se tu nešto poboljša, ali to, naravno, ne može ići na uštrb drugih naroda, ni na uštrb RS", rekao je Radmanović.
On je istakao da bi nadležni organi konačno trebalo da urade prevod Dejtonskog sporazuma na tri jezika.
"Ne može Predsjedništvo prevesti taj sporazum. Ranije se radilo na tome da to uradi Ministarstvo pravde BiH i ne znam zašto se to nije završilo. Ipak, svi koji traže jedinstven prevod na tri jezika su u pravu, jer u međuvremenu kolaju razni prevodi, priče i razne izmjene sporazuma", rekao je Radmanović.
On je ponovio da visoki predstavnik nema pravo na nešto proglasi tipografskom greškom i promijeni Dejtonski sporazum i da nije uredu da Ustavni sud BiH radi po Ustavu, koji je 1996. godine promijenio visoki predstavnik.
Radmanović je naveo da bi nadležni organi u BiH trebalo da učine sve da zemlja ima primjerak Dejtonskog sporazuma, bez obzira gdje će on biti pohranjen.
On smatra da je poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića građanima BiH da ne putuju u Srbiju zbog straha od hapšenja za ratne zločine potpuno nepotreban i pogrešan i da još više remeti "ne baš dobre odnose između BiH i Srbije".
"To nije stav Predsjedništva BiH već poziv sadašnjeg predsjedavajućeg. Nismo se o tome konsultovali", rekao je Radmanović.
Radmanović je rekao da je samo Predsjedništvo BiH nadležno da kaže da li će BiH priznati ili ne nezavisno Kosovo.
"Za one koji neovlašteno pričaju šta će se desiti s priznanjem Kosova treba reći da je samo Predsjedništvo nadležno da kaže da li će ga priznati ili neće. Ono nije do sada priznalo i neće na dnevnom redu uopšte imati raspravu o tome", rekao je Radmanović.
On je rekao da svako neslaganje u Predsjedništvu BiH opterećuje odnose u BiH i da bi bilo bolje da nema preglasavanja, iako se ono uvijek ne može izbjeći.
Radmanović je naveo da se povodom postavljanja krsta na Zlatištu iznad Sarajeva diglo toliko prašine i priče u koju su se uključili i političari, te da se time skreće pažnja sa osnovnih problema građana u BiH, koji loše žive.
"Pitanje obilježavanja stratišta je vrlo važno pitanje. Niko ga ne može i ne smije zloupotrebljavati sa bilo koje strane. Postoje legalni organi koji o tome odlučuju i to tako treba i raditi. U ovom slučaju lokalne zajednice, u skladu sa svojim regulacionim planovima, odlučuju gdje će biti takve vrste obilježja, a jednim dijelom odlučuju i entitetski organi", rekao je Radmanović.

Ostale vijestiArhiva