Bosnu i Hercegovinu na putu ka punopravnom članstvu u NATO savez ne očekuju novi krupni političke uvjeti, ali predstoji završetak obaveza prema Haškom sudu, kao i nastavak reformi i rad na boljem upoznavanje građana s prednostima ulaska u NATO. Ovo je rečeno u četvrtak na okruglom stolu u Banjoj Luci na temu "BiH i NATO poslije Samita u Bukureštu".
Zamjenik ministra odbrane BiH Igor Crnadak kazao je da je naša zemlja s prijemom u program Intenziviranog dijaloga na posljednjem samitu NATO-a u Bukureštu napravila još jedan korak ka prijemu u NATO savez.
Crnadak smatra i da problem neće biti saradnja s Haškim tribunalom, što je i jedan od političkih uvjeta koji treba uspuniti, jer tu nema nikakvih novih političkih uslovljavanja.
"Poruka koju je BiH dobila u Bukureštu je jasna, a to je da članice NATO-a žele vidjeti BiH u svojim redovima", rekao je vojno-politički analitičar američke ambasade u BiH Mark Fleming.
Fleming je naveo da u sljedećih nekoliko godina BiH treba ispuniti uslove koje je postavio NATO i koji su zacrtani u individualnom partnerskom planu.
"Ono što je važno jeste da postoji čvrsta politička opredijeljnost za ulazak u NATO", naveo je on i dodao kako je bitno da se uvjeti koje je BiH preuzela ispune u što kraćem roku.
Fleming je napomenuo da treba imati u vidu da ulazak u NATO ne znači samo reformu odbrane.
"Puna saradnja s Haškim tribunalom će biti uvijek uvjet koji će BiH morati ispuniti ako želi biti primljena u NATO. To je jasno navedeno u idividualnom partnerskom akcionom planu, a bit će navedeno i u Akcijskom planu za članstvo", zaključio je Fleming.
Organizator okruglog stola bio je Centar za međunarodne odnose iz Banje Luke, čiji je direktor Miloš Šolaja kazao kako je očigledno da BiH treba još dosta vremena i dosta aktivnosti i unutrašnjih reformi kako bi bila primljena u NATO savez.

Ostale vijestiArhiva