Prošlu godinu Centralna banka BiH završila je sa rekordnim rezultatima uprkos nekolicini negativnih ekonomskih pokazatelja, među kojima su najznačajniji visoka inflacija, povećanje vanjskotrgovinskog deficita i zaustavljen trend pada kamata.
Prezentirajući finansijske i ekonomske pokazatelje jučer u Sarajevu, guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić kazao je da je ova institucija dosljednom primjenom valutnog odbora zadržala monetarnu stabilnost u zemlji. Godina je završena sa deviznim rezervama od 6,7 milijardi maraka, što predstavlja povećanje za više od 1,2 milijarde maraka ili 22,9 posto u odnosu na 2006. Slobodne rezerve, a koje predstavljaju “osigurač“ za vrijednost domaće valute i politiku valutnog odbora (vezivanje kursa konvertibilne marke za euro) iznosile su 393,7 miliona maraka, a u ovoj godini su već narasle na 435 miliona.
- Zahvaljujući slobodnim deviznim rezervama stabilnost domaće valute neće i ne može biti ugrožena, kazao je Kozarić.
Centralna banka je u prošloj godini ostvarila i najveći profit do sada u vrijednosti 142,6 miliona maraka, od čega je 59,9 miliona početkom aprila prebačeno u budžet institucija BiH. U prvom kvartalu ove godine profit je dostigao 51 milion maraka, a do kraja godine mogao bi premašiti 200 miliona maraka. Vanjske obaveze BiH su uredno servisirane pa je državni dug u prošloj godini smanjen za 167,2 miliona maraka ili 4,1 posto u odnosu na 2006. Odluka Centralne banke BiH krajem prošle godine o smanjenju stope obaveznih rezervi za komercijalne banke sa 18 na 15 posto doprinijela je padu kreditnog zaduživanja.
- Kreditni rast ima trend opadanja, i za prvi kvartal ove godine je iznosio 28,6 posto, u odnosu na nešto više od 30 posto u oktobru prošle godine. No, pravi efekti ove odluke tek će biti vidljivi za šest mjeseci, kazao je Kozarić.
Inflatorni pritisak iz prošle godine (4,9 posto) nastavljen je i u ovoj godini s martovskom inflacijom od 7,6 posto na godišnjem nivou i predstavlja ozbiljan izazov za domaće vlasti. Prema Kozarićevim riječima, BiH je mala otvorena ekonomija izložena uticajima kretanja na svjetskom tržištu.
- Nafta i naftni derivati učestvuju sa 18 posto u spoljnotrgovinskom deficitu, dok su istovremeno cijene hrane na svjetskom tržištu poskupjele 80 posto u posljednje dvije godine. S obzirom na to da smo mi i dalje veliki uvoznici, ova dva elementa snažno utiču na rast inflacije, kazao je Kozarić. Ipak, sreća je što je naša sidrena valuta euro, čime se amortizuju negativni dolarski uticaji za cijene koje se izražavaju u američkoj valuti.
Visok deficit na tekućem računu i dalje je jedna od najvećih slabosti domaće ekonomije. Do njegovog povećanja došlo je zbog visokog rasta vanjskotrgovinskog deficita koji je u prošloj godini dostigao osam milijardi maraka. Ipak, BiH još uvijek održava stabilnost, prije svega zahvaljujući velikim uplatama iz dijaspore koje, prema guverneru Kozariću, službeno iznose tri milijarde maraka godišnje, a prema nekim procjenama i sedam milijardi.
Slavica Injac, direktorica Agencije za bankarstvo RS-a, kazala je da se ukupna bilansna suma bankarskog sektora u ovom entitetu u prošloj godini povećala za 67 posto u odnosu na 2006. godinu i iznosi 5,378 milijardi maraka. Depoziti su ostvarili rast od 78 posto, a na što je najviše uticalo povećanje depozita države po osnovu prodaje državnog kapitala. U FBiH je, prema riječima Zlatka Barša, direktora Agencije za bankarstvo, neto aktiva banaka iznosila 14,2 milijarde maraka i ostvarila je rast od 24 posto. Depoziti su porasli 22 posto ili 1,8 milijardi maraka i još su najznačajniji izvor finansiranja banaka. Ukupno gledajući banke u oba entiteta su ostvarile profit od oko 150 miliona maraka.

Ostale vijestiArhiva