Država se odrekla svojih resursa
Bosna i Hercegovina kao ni većina zemalja u svijetu ne može se “spasiti“ od visokih cijena kako životnih namirnica tako i ostalih artikala koji su potrebni za normalan život.
Stalni rast cijena hrane u BiH pogotovo pšenice, kukuruza, koje za sobom povlače skok cijena hljeba, tjestenine, ali i mesa, jer je kukuruz osnovna prehrana za stoku, mogao se ublažiti akcionim planom za zasijavanje nezasijanih oranica u našoj državi, koji nažalost nije prošao na Parlamentarnoj skupštini BiH, smatraju u Udruženju poljoprivrednika u BiH.

Podsticaji
Kako je za Oslobođenje kazao Sead Jeleč, sekretar Udruženja, u našoj državi je trenutno zasijano samo pola obradivih površina.
“Također, domaći proizvođači nemaju podsticaja. Dovoljno govori činjenica da je federalna Vlada ove godine dala veći podsticaj za duhan nego za sve žitarice zajedno. Bez stimulacija i podsticaja domaći proizvođači nemaju računice da proizvode žitarice“, naglašava Jeleč.
Prema mišljenju Admira Kape, predsjednika Udruženja “Kupujmo-koristimo domaće“, najveći problem domaćim proizvođačima predstavljaju carinska opterećenja. - Proizvođači ne mogu sijati ni pšenicu, a ni kukuruz kada nisu stimulisani za to. Istovremeno, znaju da će se uvozna pšenica prodavati jeftinije nego domaća, te ju je besmisleno sijati, kazao je Kapo. Kapo je dodao da bi država pod hitno trebala promijeniti zakone, raditi na stimulaciji domaće proizvodnje, ali i destimulaciji uvoza.
Prema Jelečevim riječima, država se svjesno odrekla korištenja domaćih resursa, te je Federacija BiH nedavanjem podsticaja za proljetnu sjetvu kukuruza i razvoj domaće proizvodnje, postala previše izložena skokovima cijena na svjetskom tržištu.
Istovremeno, cijene pšenice, kukuruza i riže u svijetu gotovo neprestano napreduju ka gore. Samo u prva dva mjeseca 2008. godine kukuruz je poskupio za 14 posto, a pšenica i riža za 17 posto.

Ograničena prodaja
Da je problem proizvodnje hrane već postao globalan svjedoči i podatak kako su pojedine prodavnice u SAD-u počele s ograničenom prodajom brašna, riže i ulja. Kako upozoravaju svjetski stručnjaci, u mnogim zemljama žetva neće donijeti hranu, jer se na njivama naveliko proizvodi biogorivo, koje uz klimatske promjene, suše i poplave, uzrokuje stalni rast cijena hrane. Uz to, potražnja u svijetu stalno raste, što uzrokuje poskupljenje hrane, što je trend koji će se, prema predviđanjima Svjetskog programa za hranu u okviru UN-a, nastaviti najvjerovatnije do 2010. godine.
Zbog svega toga BiH bi napokon trebala, osim što čelni ljudi Federacije i BiH stalno ponavljaju kako je poljoprivreda prioritet i strateški interes ove države, da učini i neke konkretne korake. Mogli bi početi sa uvođenjem “plavog dizela“ (oslobađanje dizela za poljoprivrednike raznih nameta), sa donošenjem konkretnih mjera za stimulaciju i podsticaj domaće proizvodnje, kako bi 200.000 hektara obradivih površina bilo pod žitaricama a ne pod korovom i travom.

Ostale vijestiArhiva