Jadranko Prlić, jedan od najviših političkih funkcionera Herceg Bosne koga Haški sud (ICTY) tereti za zločine protiv čovječnosti, teška kršenja Ženevske konvencije i Zakona i običaja ratovanja, u ponedjeljak je pred raspravnim vijećem na početku izvođenja dokaza obrane izjavio da je Herceg Bosna u svim aspektima poštivala suverenitet Bosne i Hercegovine.
"Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa sa BiH. Nije donijela čak ni statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet Bosne i Hercegovine", rekao je Prlić u svojoj uvodnoj riječi.
Na ICTY-u mu se sudi zajedno sa Brunom Stojićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Đorićem i Berislavom Pušićem. Optužnica ih tereti za učestvovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. decembra 1991. osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne i trajao do aprila 1994. kad je Washingtonskim sporazumom prekinut hrvatsko-muslimanski rat i potpisano osnivanje Federacije BiH.
Suđenje je započelo 26. aprila 2006. izvođenjem dokaza tužilaštva.
Prlić je u izjavi rekao da nije postojao nikakav zločinački pothvat i da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
"Dao sam svoj doprinos odbrani...činili smo sve da se ublaže posljedice rata i kazne zločinci", rekao je Prlić.
On je pred tročlanim sudskim vijećem na čijem je čelu sudac Jean-Claude Antonetti govorio o događajima od početka 90-ih, posebno formiranja Hrvatske zajednice Herceg Bosne i HVO-a i Hrvatske Republike Herceg Bosne.
Svjedočio je da su vlasti u BiH početkom 90-ih preuzele brigu za cjelokupne unutrašnje poslove ali ti su "unutrašnji poslovi počeli pucati po nacionalnim šavovima izdvajanjem srpskih dijelova".
Istakao je da se vlast u Sarajevu oglušila na zahtjeve bosanskohercegovačkih Hrvata da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku.
"BiH je izgubila element neutralnosti i postala akter u toj agresiji. U tom ratu su učestvovale jedinice Teritorijalne odbrane iz većinskih srpskih oblasti", rekao je Prlić. Naglasio je da je BiH postala baza za napad na Hrvatsku te da mnogima još uvijek odzvanjaju riječi Alije Izetbegovića "To nije naš rat".
U septembru 1991. jedinice JNA okupirale su Hercegovinu i Mostar, a osam zajednica sa 70 opština udružilo se u zajednicu Herceg Bosna, objasnio je Prlić.
Za HVO je rekao da je formiran u aprilu 1992., a odluku je potpisao Mate Boban.
"Tada nije postojala vojska BiH", rekao je Prlić i kazao da je Boban isticao da se radi o privremenim organima i tijelima, do trenutka kada budu imali naznake da će ustavno uređenje predviđati jednakopravnost tri naroda u federaciji.
Podsjetio je članove sudskog vijeća da je HVO odbranio Hercegovinu, centralnu Bosnu i Bosansku posavinu.
Za sebe je kazao da se iz posjete SAD-u vratio u rat, kada je JNA napala Mostar.
"HVO je u junu oslobodio Mostar a svaka je opština preuzela ovlasti nekadašnje federacije... trebalo je sve to koordinisati, jer Sarajevo na terenu nije imalo uticaj", rekao je Prlić opisujući okolnosti svojeg imenovanja za načelnika odjeljenja za finansije HZ H-B.
"Sa vojskom i policijom nećeš imati ništa", citirao je Prlić riječi Mate Bobana.
"I održao je riječ", dodao je Prlić.
U svojoj uvodnoj riječi je kazao da je uvijek isticao da "BiH, da bi opstala, mora biti jednako blizu i daleko od Beograda i Zagreba".
Iako je obavljao funkciju predsjednika Hrvatske zajednice Herceg Bosna i predsjednika vlade Hrvatske Republike Herceg Bosna, tvrdi da se "ni de jure ni de facto, HVO HZ H-B ne može smatrati kabinetom".
Prlić je pred raspravnim vijećem Haškog suda umjesto svjedočenja dao uvodnu riječ, odnosno izjavu, koja ne može biti dokaz, tj. o dokaznoj vrijednosti odlučuju sudije Vijeća. Kako ne svjedoči, Prlić ne može biti podvrgnut protivspitivanju.
U utorak bi se kao svjedok odbrane trebao pojaviti Miomir Žužul, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika RH od 1992. do 1993., zamjenik ministra vanjskih poslova RH od 1992- 1993. i ministar vanjskih poslova RH od 2003. do 2005.

Ostale vijestiArhiva