Projekat porodične medicine u BiH koji je trebao obezbijediti kvalitetnije i brže usluge pacijentima ali i prevenciju zdravlja građana, sudeći po pritužbama stanovništva za sada se pretvorio u svoju suprotnost.
Građani u FBiH tvrde da zbog ovog projekta, čije je uvođenje počelo prije 10 godina, teže i sporije dolaze do ljekara i pretraga, a ultrazvuk organa znaju čekati i mjesecima. Model porodične medicine u RS, uveden prije šest godina, nije u potpunosti sproveden u praksi, a neki od glavnih razloga za to su nedostatak prostornih kapaciteta, medicinske opreme i kadra.
"Imala sam nesnošljive bolove u želucu i odmah sam se obratila ljekaru za pomoć. Problemi su nastali kada sam dobila uputnicu za specijalistu, tačnije da uradim ultrazvuk abdomena. Ne znam šta da radim od silnih bolova, a oni me naručuju za tri mjeseca. To je van pameti", ogorčena je Sarajka Kasema Sinan.
Sa druge strane, ministri zdravlja i direktori domova zdravlja ponavljaju da je projekat porodične medicine unaprijedio primarnu zdarvstvenu zaštitu i da je potpuno u službi građana. Kao opravdanje za "eventualne" propuste iz domova zdravlja navode nedostatak kadra zbog čega nekada i ne mogu pružiti adekvatnu pomoć.
"Porodična medicina, koja se počela uvoditi prije deset godina, je projekat Federalnog ministarstva zdravstva koje bi trebalo i da vodi računa o implementaciji. To kod nas ne ide kako bi trebalo jer imamo sve manje kadra. Problem je što mladi ljekari traže specijalizaciju u bolnicama i bježe od porodične medicine. Ako se tako nastavi, za deset godina nećemo moći odgovoriti svom zadatku", upozorava Ferid Alić, direktor Doma zdravlja Zenica.

Fobija od naručivanja na pregled
Kaže da sada ljekari dnevno primaju i po 80 pacijenata.
"To nije u redu i jasno je da se gubi kvalitet. A i plate bi trebalo da budu veće. Sada ljekar ovdje ima oko 1.300 KM. Uvijek ima žalbi građana, ne može se svakome ugoditi. Kod nas se na ultrazvučnu dijagnostiku ne čeka dugo, ali dosta treba čekati za CT i magnetnu rezonancu kao i drugdje", dodaje Alić.
Zeničanin Hakija Sarić tvrdi da nije zadovoljan radom ljekara i primarnom zdravstvenom zaštitom.
"Imamo više fobiju od tog naručivanja. Niko ne ide doktoru što je zdrav i ako želite ozbiljniji pregled, morate čekati i po nekoliko mjeseci. A do tada, ko živ-ko mrtav", kaže Sarić.
Šemsa Alajbegović, načelnica Službe za opštu porodičnu medicinu u Tuzli, ističe da zbog zbrinjavanja velikog broja hroničnih bolesnika imaju malo vremena da rade na prevenciji.
"Puno je starih osoba u našem kantonu i nijedna nakon pregleda ne izađe bez četiri ili pet propisanih lijekova. Porodična medicina ne podrazumijeva rad samo sa bolesnima, već i sa zdravima, na zaštiti zadravlja, a mi nemamo puno vremena za to. Ipak se trudimo. Što se tiče sistema naručivanja, to je da bi se olakšalo pacijentima. Ukoliko se radi o srčanom bolesniku, onda on ima dva termina po 20 minuta, što je dovoljno za adekvatan pregled. Za ultrazvuk srca naručivanje je za mjesec dana", precizirala je Alajbegovićeva.
Tifa Begić iz Živinica zbog svojih iskustava kaže da je "teško onome ko zavisi od doktora".
"Srčani sam bolesnik i kada želim na pregled, idem kod svog doktora na Gradinu, jer njemu najviše vjerujem. Ti pregledi su svaka tri mjeseca i uvijek moram prethodno zamoliti nekoga od rodbine da me naruče", tvrdi Begićeva.
Slične probleme zbog naručivanja ima i Sarajlija Mustafa D.
"Loše sam se osjećao nekoliko dana i prvo sam se morao naručiti kod ljekara porodične medicine. Kada sam dobio uputnicu za internistu, novi problemi. Neka drska sestra u Domu zdravlja u Saraj polju mi kaže da me internista može primiti tek u junu, ali i tada je pitanje, jer počinju godišnji odmori. Doktori su tu samo da bi nas upropastili", ogorčen je Mustafa D.

Sporo u Kantonu Sarajevo
Arman Šarkić, portparol Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, kaže kako i nemaju veliki broj žalbi na ljekare.
"Imamo veliki broj pacijenata i s obzirom na to, žalbe su minimalne. U svakoj ambulanti imamo knjigu žalbi, pohvala i tu pacijenti mogu upisati svoje utiske. Ukoliko imaju primjedbe, onda treba da se potpišu imenom i prezimenom i imenuju doktora čijim radom nisu zadovoljni. U suprotnom se primjedba ne može uzeti ozbiljno", objašnjava Šarkić.
Kaže da se na snimanje organa mora čekati mjesecima zato što su radiolozi deficitaran kadar.
"Nema ih ni na tržištu, a postojeći koje imamo ne smiju prelaziti dozvoljeni broj pacijenata. Što se tiče internista, poznato je da na pregled kod njih treba više čekati, jer je i njih malo. Imam podatke da i sada probijaju normu. Tačno je da se bliže godišnji odmori, ali i ti ljudi moraju predahnuti", tvrdi Šarkić.
Mnogo je žalbi građana i na rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo zbog njihove nekoordinacije sa porodičnom medicinom.
"Mjesecima su me ljekari zavlačili ne znajući zašto me boli u prsima. Jedno jutro bolovi su bili toliko jaki i kćerka je pozvala hitnu, opisala im simptome, da bi je oni grubo odbili. Kazali su da se obratim svom ljekaru. Kćerka je otrčala doktorici koja je odbila doći kući i kazala da zovemo hitnu i oni su ponovo rekli da neće doći. Zapravo se radilo o teškom infarktu", ispričala je jedna Sarajka.
I iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS odgovaraju da postoji posebna procedura za podnošenje žalbi.
"Nisam siguran da se kod nas često događaju greške, a ukoliko je pacijent u pravu, može da se žali protiv osobe koja je pogriješila, a ne protiv ustanove", kaže Alija Mulaomerović, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.
Upitan na osnovu čega dispečer u Službi hitne pomoći (koji nije ljekar), procjenjuje da li je nešto urgentno ili nije, Mulaomerović je odgovorio da to radi na osnovu opisanih simptoma.
Safet Omerović, federalni ministar zdravlja, smatra da se projekat porodične medicine dobro primjenjuje u Tuzlanskom kantonu.
"Sporo ide u Kantonu Sarajevo iako za to nema nekog posebnog razloga. Kada se radi o ovom segmentu, onda u implementaciju poboljšanja zdravstvenih uslova moraju aktivnije da se uključe resorna ministarstva. Isto je i s nedostatkom kadra u Domu zdravlja Zenica. Kadar ne preraspoređujemo mi, već Kantonalno ministarstvo zdravstva", naglašava Omerović dodajući da su mnogo učinili u finansiranju opremanja ambulanti širom Federacije BiH.

Gužve u čekaonicama
Primjedbe građana na način funkcionisanja porodične medicine u Republici Srpskoj odnose se na neorganizovanost i dugo čekanje na pregled.
"Uredno zakažem pregled i onda čekam dugo da dođem na red. Uopšte ne vidim svrhu porodičnog ljekara kad on nije dostupan u svakom momentu. U nekim zemljama uvijek možeš da pozoveš svog doktora, a kod nas neki ni u vrijeme radnog vremena nisu dostupni svojim pacijentima", negoduje jedna mještanka banjalučkog naselja Lazarevo/Budžak.
Jedan od problema, navode građani, predstavlja i taj što zajedno sa starijim i težim bolesnicima u istim čekaonicama na preglede čekaju i djeca i trudnice.
Takođe, problem predstavlja i što se samo za uputnicu za specijalistu ili izdavanje recepta mora čekati danima.
"Moja supruga koja je u drugom stanju mora po nekoliko dana čekati kako bi dobila uputnicu za ginekološki pregled. Kada se god pokuša naručiti, kažu joj da termin za izdavanje uputnice zbog velikih gužvi može dobiti tek za tri dana", priča Banjalučanin Uroš Vukić, koji iako stanuje u naselju Lauš, trenutno s porodicom posjećuje porodičnog ljekara na Kočićevom vijencu. Naime, s obzirom da je u izgradnji ambulanta na Laušu, stanovnici ove mjesne zajednice, kojih ima oko 30.000, privremeno koriste ambulantu koja se nalazi na Kočićevom vijencu. Zbog toga se u ovoj ambulanti svakodnevno mogu vidjeti velike gužve.

Otvaranje novih ambulanti
Ima i naselja u kojima se vidi napredak porodične medicine. Građani jednog od najvećih banjalučkih naselja Starčevica, koji su prije dvije godine dobili novu ambulantu, kažu da kod njih porodična medicina dobro funkcioniše.
Iz Doma zdravlja Banjaluka koji je ušao u reformske promjene još 2002. godine, priznaju da model porodične medicine nije u potpunosti sproveden, ali da se intenzivno radi na obezbjeđenju prostornih kapaciteta, medicinske opreme i kadra.
"Medicinski kadar još nije završio svu potrebnu edukaciju, a u toku su njihove specijalizacije i doedukacije. Takođe, prostorni kapaciteti su još nepotpuni, a u skladu s planom mreže ambulanti porodične medicine vrše se izgradnje novih objekata ambulanti, kao i sanacije postojećih objekata", navodi Dragana Janković, pomoćnik direktora za medicinske poslove u banjalučkom Domu zdravlja. Dodaje da se ove aktivnosti ostvaruju kroz Projekat jačanja zdravstvenog sektora, a jedan dio će se ostvariti kreditnim zaduženjem grada Banjaluka.
Takođe, u sklopu programa Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, odnosno jedinice za koordinaciju projekta, u toku je opremanje ambulanti porodične medicine standardizovanom opremom.
"Kada se sve ove pretpostavke ispune, možemo govoriti o potpunom sprovođenju modela porodične medicine", naglašava Jankovićeva.
Plan mreže ambulanti iz 2003. godine trenutno ne odgovara ni broju stanovnika mjesnih zajednica u Banjaluci. U toku je njegova revizija, kako bi se obuhvatile novoformirane mjesne zajednice, ali i povećao ukupan broj ambulanti.
"Pored postojećih 11 gradskih, četiri prigradske i 13 seoskih ambulanti, predviđene su izgradnje objekata u još devet mjesnih zajednica. Cilj je da primarna zdravstvena zaštita bude dostupna svim građanima bez obzira na kojem području žive", nagalašava Jankovićeva.
U toku je, navodi, izgradnja novih objekata ambulanti porodične medicine u banjalučkim naseljima Srpske toplice, Lauš i Lazarevo.
Timova nedovoljno, edukacija u toku
Broj timova porodične medicine, kojih je trenutno 94, nije dovoljan za pretpostavljeni broj stanovnika u Banjaluci, saznajemo u Domu zdravlja.
Njima će se, navodi Jankovićeva, nakon edukacije koja je u toku, pridružiti još 21 doktor medicine (11 specijalizanata i 10 doktora medicine na dodatnoj edukaciji), tako da će broj timova nakon završetka započetih edukacija biti veći.
Iz Doma zdravlja Banjaluka poručuju da su zadovoljni dosadašnjim funkcionisanjem porodične medicine koji, kako kažu, ima brojne prednosti.
"Uvođenjem ovog modela uspostavljen je bolji i kvalitetniji odnos između doktora i pacijenta, zasnovan na uzajamnom povjerenju. Građani više nemaju potrebu da lutaju, nego se direktno obraćaju svom porodičnom doktoru. Osim toga, omogućeno je da doktor prati cijelu porodicu, da pacijentima pruži potrebne informacije, terapiju i savjete", kaže Jankovićeva.
Dodaje da se zakazivanje obavlja telefonom ili lično, ali da se hitni slučajevi primaju mimo zakazivanja. Kako bi građani u svakom trenutku imali sve neophodne informacije, u planu je formiranje baze podataka svih registrovanih građana.
"U toku su aktivnosti oko instalacije računarske mreže i nabavke računara za timove porodične medicine. Nakon toga, timovi će početi s formiranjem baze podataka", kažu u Domu zdravlja.
Iz prijedorskog Doma zdravlja, koji je prošle godine ušao u projekat porodične medicine, navode da zbog nedovoljnog broja ambulanti, stručnog kadra i stare opreme, model porodične medicine još nije u potpunosti zaživio.
"Planom mreže u Prijedoru su predviđena 42 tima porodične medicine, a trenutno imamo 31 tim, što je veoma malo u odnosu na 84.000 stanovnika, koliko ih je registrovano. Zbog manjka ambulanti i nedovoljnog kadra timovi su prebukirani, zbog čega se i pored zakazivanja u ambulantama stvaraju velike gužve", kaže Mladen Miodragović, direktor Doma zdravlja u Prijedoru, dodajući da je problem i rad sa starom i dotrajalom opremom.
Ipak iz Prijedora uskoro očekuju bolje dane za porodičnu medicinu. Naime, prema riječima direktora Doma zdravlja, predviđeno je da se ove godine u projekat porodične medicine uloži milion KM.
"Trenutno je i 14 doktora na specijalizaciji, pa se nadamo da će se njihovim angažovanjem povećati broj timova koji su trenutno prebukirani", navodi Miodragović dodajući da bi uskoro i u Kozarcu trebalo otvoriti tri ambulante porodične medicine.

Apeli za strpljenje građana
Za sada, kaže Miodragović, imaju razumijevanja od strane građana, apelujući na njih da se strpe dok model porodične medicine u potpunosti zaživi.
I iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS apeluju na stanovništvo da imaju strpljenja kada je porodična medicina u pitanju, posebno stanovnici najvećeg grada u RS.
"Započete su mnoge stvari kada je u pitanju poboljšanje stanja u porodičnoj medicini. U toku je izgradnja ambulanti u naseljima Lauš, Srpske toplice i Lazarevo, zbog čega su stanovnici koji pripadaju tim ambulantama prebačeni u druge. Problem će postojati narednih nekoliko mjeseci, do završetka izgradnje, ali to je privremeno. Kako bi stanovništvo bilo zadovoljnije i bolje pratila situacija na određenim područjima, u Banjaluci će se izvršiti grupisanje timova porodične medicine, kao na primjeru Starčevice kao specifične zajednice", navodi Nataša Aleksić, portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Prema njenim riječima, do kraja sljedeće godine u većini opština RS trebali bi biti formirani timovi porodične medicine.
"Do sada smo sklopili ugovore sa 24 doma zdravlja u RS, a očekujemo da će do kraja 2009. godine biti sklopljeni ugovori s većinom domova zdravlja u RS za početak radova koji podrazumijevaju građevinske radove, bilo da je u pitanju izgradnja ili renoviranje, nabavka opreme i edukacija timova porodične medicine", navodi Aleksićeva.
Operativnim planom mjera i zadataka za realizaciju razvoja Javne ustanove Dom zdravlja Banjaluka, planirano je da se do 2010. godine stave u potpunu funkciju sve ambulante porodične medicine.

Otvaranje edukativnog centra
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS za sljedeću sedmicu najavljuju otvaranje najvećeg edukativnog centra porodične medicine koji će se nalaziti u banjalučkoj Poliklinici. Svečano otvaranje ovog centra predviđeno je za petak, a u njemu će se obučavati i usavršavati specijalizanti porodične medicine iz cijele RS, kao i studenti koji će ovdje obavljati obavezni dio iz predmeta porodične medicine.
"Biće to najsavremeniji centar takve vrste na Balkanu, koji ćemo relizovati prema prijedlogu kolega iz Kanade, i koji će omogućiti specijalizaciju timova i kvalitetnije funkcionisanje modela porodične medicine", kazali su iz Ministarstva.

Ostale vijestiArhiva