Tendencija rasta trgovinskog deficita BiH s inostranstvom i smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom će se nastaviti, dok vlasti na svim nivoima ne preduzmu odgovarajuće mjere za stvaranje domaćeg proizvoda.
BiH u ovom trenutku, isključujući nekoliko sektora poput metaloprerade i drvoprerade, nema sopstvenu proizvodnju. Posljedica deficita je i rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, te poskupljenje hrane koja se uvozi u BiH, iako tu imamo potencijale za vlastitu proizvodnju.
BiH nije ozbiljno shvatila integracijske procese u regionu, odnosno sporazum CEFTA potpisan sa osam zemalja, niti je ozbiljno shvatila proces približavanja EU. Nismo preusmjerili odgovarajući iznos sredstava iz različitih osnova da bismo stvorili jaku domaću proizvodnju, već smo u većini sektora proizvodnje ovisni od uvoza, što nam se vraća kroz povećanje trgovinskog deficita, smanjenje pokrivenosti uvoza izvozom i slabljenje konkurentske sposobnosti. Sve je to posljedica političkih nesuglasica u BiH, odnosno preusmjeravanje životnih problema na politički kolosijek. Sa druge strane, privrede susjednih zemalja s kojima sarađujemo jačaju, a njihove vlade prave odgovarajuće poteze kako bi privredu pripremili za tržišne integracije.
U BiH se gotovo nijedna marka prikupljena po osnovu PDV-a ne usmjerava u proizvodne svrhe, pogotovo one namijenjene izvozu. Domaća potrošnja stalno raste s obzirom na to da imamo pet nivoa vlasti i na nju odlazi 56 odsto bruto društvenog proizvoda zemlje. Sve priče u vezi sa direktnim stranim investicijama i u vezi s unapređenjem izvoza ostaju mrtvo slovo na papiru, bez konkretnih poteza stvaranja poslovnog ambijenta.

Ostale vijestiArhiva