Najave stručnjaka kako svijetu prijete velike nestašice hrane skoro da su poljoprivredu postavile u sam vrh prioritetnih privrednih grana svih država koje raspolažu sa bar malo potencijala u razvoju sektora prehrane.
Istina je da naša zemlja glavninu hrane uvozi. Međutim, podaci koje nam je u razgovoru za Oslobođenje prezentirao federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damir Ljubić, jasno sugerišu kako imamo mnogo potencijala, te da bi trenutno siromašni seljak, uz sistemsku potporu države vrlo brzo mogao promijeniti svoj socijalni status i postati glavni akter razvoja privrede naše zemlje.

Možete li nam ocijeniti trenutnu poziciju poljoprivrede u FBiH, u odnosu na druge privredne grane?
- Sektoru poljoprivrede u BiH nikada nije dat značaj koji zaslužuje, a to je da bude vrhunski prioritet ove države. Ovo znači da podrazumijeva da iza tog strateško-političkog pozicioniranja kao prioriteta slijedi niz mjera da se to u praksi pokaže kroz njeno zakonodavno uređenje i izdvajanje određene visine sredstava. Do sada se vrlo malo ili ništa nije ulagalo u razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva koja bi trebalo biti nositelj razvoja poljoprivrede i davanja značaja selu i ostanka na selu. Po klasifikaciji od 144 općine njih 114 su seoske ili ruralne, a oko 62 posto stanovništva BiH je seosko, i to govori da se samom selu treba dati veći značaj. Države koje nisu dovoljno vodile računa o poljoprivredi i proizvodnji hrane postale su na neki način ovisne o uvozu.

Koji su razlozi zaostajanja bh.poljoprivrede za istim privrednim granama država regije?
- Trenutno imamo tehnološki zaostalu poljoprivredu u koju dugo godina nije ozbiljno investirano, izuzev zadnje četiri godine. S druge strane imamo siromašnog seljaka koji nema obrtnih sredstava da bi sam investirao u poljoprivredu. U posljednjih 15 godina nije posvećena pozornost poljoprivrednicima u smislu njihove edukacije. Ovo su najozbiljniji razlozi stanja u kojem se nalazi poljoprivreda u FBiH. Ovim razlozima treba dodati još otvorenost u smislu carina i nedostatak institucija koje bi zaštitile domaću proizvodnju. Ono što nas čeka u budućnosti je teška borba za pozicioniranje ovoga sektora, a kasnije i borba za njegovo jačanje - rekao je, između ostalog, u intervjuu za Oslobođenje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damir Ljubić.

Možete li pojasniti osnovne probleme sa kojim se na terenu susrećete i koji su planovi za iskorištavanje svih poljoprivrednih kapaciteta?
- Moram reći da, pored strateških problema imamo i strukturalnih problema kada je u pitanju poljoprivreda, a to je usitnjen posjed. Prosjek po obiteljskom gospodarstvu je negdje 2,2 hektara. Nastojimo na sustavan način urediti ovu oblast. U proceduri je set zakona kao što su zakon o novčanim poticajima, zakon o stručnoj savjetodavnoj službi, edukaciji, obrazovanju i pripremanju novih projekata, zatim novi zakon o stočarstvu, te zakon o poljoprivrednom zemljištu. Istovremeno, želimo kroz program kapitalnih investicija u poljoprivredu ubrizgati što više sredstava. Ove godine ćemo kroz niz operativnih programa kao što su: programi razvoja voćarstva, govedarstva, svinjogojstva, vinogradarstva, odrediti rješenja koja će nam pokazati u kojem pravcu djelovati, i koje mjere poduzeti da ubrzamo razvoj.

Na koji način spriječiti nastavak enormnih poskupljenja hrane?
- Država koja proizvodi dostatne količine hrane za svoje potrebe ima veće mogućnosti da traži balans u odnosu proizvodnje i cijene hrane. S obzirom na to da smo mi u najvećoj mjeri ovisnici o uvozu teško da možemo, odnosno nikako ne možemo uticati na cijenu hrane u BiH. S druge strane, nama je jedini izlaz dugoročno povećanje obima vlastite proizvodnje. Što se tiče plana federalnog Ministarstva za poljoprivredu, već radimo na planu jesenje sjetve, i to u prvom redu povećanja zasijanih površina. Ovo je ujedno i poziv poljoprivrednicima zbog povećanja cijena žitarica, jer to postaje profitabilna proizvodnja bez obzira na povećanje cijena repromaterijala. Vjerujem da će naši poljoprivrednici iskoristiti ovu priliku.

Kako komentirate upozorenja o svjetskoj nestašici hrane, koja će se prenijeti i na našu zemlju. Kako preventivno djelovati?
- Ono što je prioritetno kratkoročno i dugoročno jeste više investicija i više novaca za poljoprivredu, na kraju krajeva to je i preporuka EBRD. Druga stvar, u proceduri je novi zakon o robnim rezervama koji bi trebao osigurati dovoljne količine hrane u robnim rezervama za nepredviđene situacije. Ja sam uvjeren da do nestašice hrane neće doći, a neka predviđanja su da će se ovakav trend rasta cijena hrane zadržati narednih sedam godina. Ono što mi kroz novi zakon predviđamo jeste davanje robnim rezervama nove mehanizme za reguliranje pozicije na tržištu. Istovremeno, trebamo da se okrenemo sebi i kako bismo osigurali dovoljne količine hrane za vlastite potrebe, te svi skupa bili manje zabrinuti. Ove nestašice će, uglavnom, pogoditi najsiromašnije zemlje koje su i do sada imale problema sa nedostatkom hrane. Uostalom, na njih se već u ovom trenutku osjeća refleksija.

Ostale vijestiArhiva