BiH ne može u EU sa Dodikom i Silajdžićem
Poslije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju političke državne elite u BiH su sebi počele pripisivati zasluge za istorijski i veliki korak te države. Međutim, očigledno je EU procijenila da je to maksimum podrške koji EU može dati BiH na putu njene dalje transformacije ka modernoj i demokratski uređenoj državi, da joj otvori vrata za pristupanje EU, čime je istovremeno nagrađuje, ali i obavezuje. SAA nije nagradni paket nego je nova odgovornost za BiH. To nije zasluga aktuelnih političkih lidera u BiH Milorada Dodika (SNSD - Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Harisa Silajdžića (SBiH - Stranka za BiH), a niti visokog predstavnika Miroslava Lajčaka (OHR - Ured visokog predstavnika), imajući u vidu njihove poteze koje su u posljednje vrijeme zajedno ili odvojeno povlačili. (Ne)srećni trojac Dodik - Lajčak - Silajdžić nastoji biti pokretačka snaga u BiH mada to svojim praktičnim postupcima često demantuju, jer su nerijetko bili faktor spoticanja i izvor nestabilnosti.

Dugoročna opasnost
Uspostavljanjem neposredne veze sa Dodikom i Silajdžićem Lajčak se spustio na nivo lokalnog bh. političara, zaboravljajući da predstavlja stub evropske i međunarodne politike u BiH. Lajčak ničim nije doprinio približavanju dva politička koncepta već duže vrijeme vidljiva u BiH, a to su decentralističko-unutaristički koncept, koji predstavljaju Dodik i Silajdžić. Tako da potpisivanje SAA u ovom trenutku ne daje nikakve garancije da BiH sa takvim personalnim političkim dvojcem uopšte može dalje napredovati.
Međunarodni institut IFIMES smatra da u završnoj fazi postojanja OHR-a i visokog predstavnika treba definirati i jasno trasirati budući put i razvoj BiH. Usljed (ne)angažmana visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka slijedi potpuno nova evropska faza u koju BiH ulazi sa istim opterećenjima sa kojima je živjela prije potpisivanja SAA, tako da se opravdano postavlja pitanje da li je BiH u stanju da evropske standarde i vrijednosti unese u svoje zakonodavstvo, imajući u vidu da će vremenom doći do ukidanje OHR-a.
Međunarodni institut IFIMES opravdanim smatra pitanje kako popuniti prazninu ukidanjem OHR-a i visokog predstavnika, odnosno postići efikasnost zakonodavnih organa vlasti u BiH kada se ima u vidu da su dva divergentna politička koncepta veoma jaka i istovremeno štetna za BiH i da međunarodna zajednica nije imala snage da neutrališe uticaj dvojca Dodik - Silajdžić, koji kao takvi predstavljaju dugoročnu opasnost za uspjeh BiH na evropskom putu.
Aktuelni visoki predstavnik Miroslav Lajčak zvanično predstavlja EU, SAD i međunarodnu zajednicu, ali je faktički djelovao i djeluje ne kao predstavnik EU, već kao privatni izaslanik Javiera Solane.

Janšin potez
Suštinsko pitanje koje se postavlja je da li će u novoj evropskoj fazi BiH uopšte biti moguće spriječiti koncept koji zastupa Milorad Dodik, a to je podjela zemlje, odnosno potpuna samostalnost Republike Srpske. Biće to, u svakom slučaju, najveći izazov sa kojim će se morati suočiti EU i SAD kao najsnažniji i najuticajniji faktori u BiH. Zato je uloga posljednjeg visokog predstavnika Lajčaka morala biti potpuno drugačije definirana u fazi prije potpisivanja SAA i ukidanja OHR-a. Svojim dosadašnjim (ne)angažmanom u BiH Lajčak ima sve više šansi da se pridruži grupi slabih ili veoma slabih visokih predstavnika u BiH, koju do sada predvodi lord Paddy Ashdown.
Podstrek osamostaljivanju Republike Srpske dao je i predsjednik Vlade Republike Slovenije i predsjednik Vijeća EU Janez Janša kada je službeno primio premijera Republike Srpske Milorada Dodika 22. juna u svome kabinetu u Ljubljani bez prisustva ambasadora BiH u Sloveniji. Premijer Janša, koji ujedno predsjedava EU, razgovarao je sa Dodikom kao sa premijerom jedne suverene države, a ne entitetskim premijerom koji nema nikakvih ustavnih ovlasti u sferi vanjske politike i svako takvo djelovanje je protivustavno. U diplomatskoj praksi Dodikov status je jednak nivou pokrajinskog, odnosno kantonalnog premijera. Prvi čovjek EU Janez Janša je morao znati, kao poznavalac zapadnog Balkana, da Dodik nema ustavnih ovlasti za vanjsku politiku i svake izjave i razgovori o toj temi su antiustavni. Milorad Dodik u svojim mnogobrojnim nastupima iznosi stavove da multietnička, multireligijska i multikulturna društva i države ne mogu postojati, pa tako ni Bosna i Hercegovina kao država.
Analitičari upozoravaju na pogubnost Dodikove politike i smatraju da, ukoliko BiH ne može opstati kao multietničko i multikulturno društvo, postoji li onda uopšte budućnost EU i globaliziranog svijeta. Zastupnika takve politike slovenski premijer Janez Janša prima u godini interkulturnog dijaloga u EU i na takav način daje svoj doprinos priznanju državnosti Republike Srpske. Osim Janše, Dodika kao sagovornika prihvataju jedino predsjednik i premijer Srbije Boris Tadić i Vojislav Koštunica, dok su njegove posjete inostranstvu rijetke i uglavnom ga primaju nižerangirani zvaničnici, a ne prvi čovjek EU kao što je u ovom slučaju Janša.

Silajdžićev neuspjeh
Neuspjeh Harisa Silajdžića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, da potvrdi svoje izdvojeno mišljenje u obliku veta u Parlamentu Federacije BiH na sporazum države BiH sa Srpskom pravoslavnom crkvom ukazuje na njegov slab politički uticaj u BiH, a posebno u bošnjačkom narodu, čiji bi trebao biti reprezent. Situacija je pokazala drugačije, jer je Klub Bošnjaka u Parlamentu FBiH, koji je ustavno zadužen za zaštitu interesa bošnjačkog naroda, odbio predloženi veto Harisa Silajdžića. Poslije toga Silajdžić nije niti može biti reprezent Bošnjaka u BiH.
Pozicija Dodika je dijametralno suprotna poziciji Silajdžića. Dodik svoj politički uticaj u RS-u održava na ranijim kardinalnim greškama Harisa Silajdžića, kao što je odbacivanje paketa ustavnih promjena iz aprila 2006. nakon čega je došlo do nagle popularnosti Milorada Dodika u RS-u. Njegova pozicija je sa manjim ili većim usponima ili padovima ugrožena njegovim poslovnim radnjama iz prošlosti kao i jake veze sa nosiocima kapitala i kriminala u RS-u. Zbog toga je vođen sudski proces protiv Dodika, koji je završen 2005. u kome se Dodiku stavljaju na teret 33 tačke optužnice za teška kriminalna djela. Proces je završen oslobađajućom presudom. Međutim, Međunarodni institut IFIMES ima saznanja da se u dijelu međunarodne zajednice razmatra mogućnost revizije cijelog procesa, što upućuje na mogućnost otvaranja novog krivičnog procesa, na čemu je angažovano Tužilaštvo BiH i već su otvorene istražne radnje.
Međunarodni institut IFIMES smatra da je zabrinjavajuća činjenica ukoliko se dokaže da je u proteklom sudskom procesu, koji je završen 2005, došlo do falsifikovanja dokumenata i izvršenih pritisaka na svjedoke, o čemu postoje određena saznanja.
Sud Bosne i Hercegovine je 24. juna/lipnja 2008. godine osudio bivšeg premijera Republike Srpske i ministra vanjskih poslova BiH Mladena Ivanića na 18 mjeseci zatvora u krivičnom predmetu Srpske šume. Ivanić je kao predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) glavni koalicioni partner Milorada Dodika. Na redu je ponovni sudski proces protiv Milorada Dodika?

Ostale vijestiArhiva