Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), sudeći prema dokumentima koje posjeduje Oslobođenje, pozabavila se aktivnostima Vlade Republike Srpske (RS) za period 1998 - 2000. godina, a čini se i kasnije.
Naime, izvori SIPA-e, tvrde da je Vlada RS-a u rečenom periodu za obnovu infrastrukture i renoviranje kuća i stanova za povratnike u manji entitet na poklon dobila 50.000.000 KM od Evropske unije.
No, iz sadržaja dokumenata se čita kako ih Vlada RS-a nije trošila baš namjenski.

“Povratnici“ i infrastruktura
Novac, saznat će istražitelji, namijenjen obnovi kuća za povratnike u RS trošio se na rekonstrukciju infrastrukture Banea Luke i Laktaša, te izgradnju sportske dvorane košarkaškog kluba Igokea. U Laktašima je, je li, Milorad Dodik rođen, za Igokeu navija, a u periodu koji je SIPA istraživala čovjek je bio i premijer RS-a.
Istina, i “povratnici“ su dobili dio kolača kojeg im je namijenila EU. Safet Bićo je, recimo, dobio 100.000 KM za obnovu kuće, Dževad Osmančević 14.000 KM, Zekerijah Osmić 65.000 KM, Šuhreta Đuzel 45.000 KM. No, osobe čija ste imena pročitali, nisu obični “povratnici“. Odreda su bili poslanici u Narodnoj Skupštini RS-a. Bićo je bio šef poslaničkog kluba SDA u NSRS, poslanik Osmančević danas živi u Hrvatskoj... Kako god, bošnjački i hrvatski povratnici - funkcioneri dobili su, po ko zna kojim kriterijima, od Vlade RS-a oko 300.000 KM.
Napokon, već u to doba je premijer Dodik na čelu sa Vladom RS-a, planom razvoja Banje Luke i RS-a, predvidio izgradnju nove zgrade Vlade na prostoru Paskuline Ciglane (kod hotela “Bosna“), površine 4.000 kvadratnih metara.
Za izgradnju temelja te zgrade, tvrde izvori SIPA-e, izdvojeno je 5.000.000 KM. Navodno, i ovih pet miliona su novci otkinuti od kolača namijenjenog povratku Bošnjaka i Hrvata. Što bi, ako se dokaže tačnim, značilo da je premijer RS-a zloupotrijebio i položaj i namjenski poklonjene pare.
Istražiteljima SIPA-e zanimljiv je i ugovor kojeg je Milorad Dodik na čelu s Vladom RS-a napravio s ruskom naftnom kompanijom Zarubezhneft (2. februar 2007.) o prodaji akcija Rafinerije nafte Bosanski brod (42.000.000 eura), Petrol A.D. Banja luka i Rafinerije ulja Modrića (67.000.0000 eura). Sumnja se, ugovor je nepovoljan, mogao bi imati loše posljedice po budžet RS-a i zaposlene.
Najprije, Zakon o uslovima prodaje akcija preduzeća iz oblasti naftne industrije RS-a donesen je 28. februara 2007, a na snagu je stupio 8. marta. Zanimljivo, zakon je donesen da bi se lakše prilagodio već zaključenoj i dogovorenoj prodaji.

Strogo povjerljivo
Istražitelji SIPA-e zamislili su se i nad oznakom “strogo povjerljivo“ kojom je Vlada RS-a zaštitila ugovor. Našli su istražitelji da u vrijeme potpisivanja ugovora nije priložen dokument o kapitalu kupca. I da se Vlada RS-a ugovorom obavezala da će izmiriti sva dugovanja preduzeća koja je prodala, a isti ugovor Vladi osporava pravo naplaćivanje odloženih potraživanja prema trećim preduzećima, ako zato ne dobije saglasnost kupca. Što će reći kako su istražitelji SIPA-e posumnjali da je 133.000.000 KM izgubljeno za budžet RS-a.
Ugovorom je dogovoreno da će Vlada RS-a i kupac Zarubezhneft zajedničkim parama graditi prugu Bosanski Brod - Modriča. Kupac će prugu koristiti za svoje potrebe s tim da će prvih 20 godina plaćati samo naknadu faktičkih troškova. Pritom, Vlada RS-a se obavezala da Zarubezhneftu obezbijedi najpovoljniji režim glede poreza čime je narušena konkurencija tržišta. Štaviše, garantovala im je kupovinu zemljišta u luci Ploče za izgradnju terminala derivata nafte. Uzgred, luka Ploče je u Hrvatskoj, van domašaja BiH pa i premijera RS-a.
Obećala im je Vlada RS-a i kupovinu naftovoda od luke Omišalj do rafinerije i cjevovoda za derivate do luke Opatovac (Srbija), ali i pravo prečeg provođenja geoloških istraživanja nafte u RS-u. Ugovorom je Vlada RS-a Zarubezhneftu priznala pravo na akcije Jadranskog naftovoda (JANAF). Sklopljenim ugovorom Zarubezhneft je, očito privilegovan, stekao i pravo preče kupnje naftnih skladišta “Vrbanja“ (Banja Luka) i “Brezičani“ (Prijedor).

Ostale vijestiArhiva