Vijest o procesu dekomercijalizacije javnih televizija, koji je u Europi otpočela Francuska, zamislila je i domaće javne emitere. Naime, od 1. januara naredne godine na svim javnim kanalima u Francuskoj sve vrste komercijalnih poruka trebale bi biti izbačene iz programa nakon 20 sati, a do kraja 2011. reklamiranje u programima francuskih javnih emitera biće zabranjeno.
Iz tog razloga, Europska komisija (EC) podržala je zahtjev Holding France Televisions za davanje pomoći od 150 miliona eura kako bi se umanjili efekti zabrane reklamiranja, s obzirom na to da je ovaj holding samo prošle godine od reklama i sponzorstava zaradio 823 milijuna eura.

Domaći primjer
Sama najava o ukidanju reklama na europskim javnim televizijama, kako su konstatirali u EC, “kratkoročno je oslabila financijsku ravnotežu francuske javne televizije“, a mjera koja je odobrena trebala bi javnim emiterima, poput francuskoga holdinga, “omogućiti da ispune svoju zadaću od općega interesa“.
Direktor marketinga i prodaje Federalne RTV Adnan Bilal u razgovoru za Oslobođenje ocijenio je da bi takva rješenja, ako bi pogodila domaće emitere u dogledno vrijeme, bez donošenja odgovarajućih mjera kompenzacije gubitka sredstava koje ova televizija ostvaruje od marketinga, bila pogubna i značila bi gašenje javnih emitera.
Bilal je istakao da je FRTV lider među medijima kada je u pitanju oglašavanje. Kako se prihod od RTV takse dijeli po 25 posto za FRTV i RTRS, 50 posto BHRT, bez prihoda od marketinga oni ne bi mogli preživjeti. Čak 50 posto svih prihoda FRTV, dodao je Bilal, zarađuje se od reklama i drugih sponzoriranih komercijalnih programa.
“Ključna stvar je u tome da, bez sredstava od marketinga, javni emiteri u BiH ne bi mogli ni ispuniti svoju misiju kao javni servis građana. Sa ovim stupnjem naplate RTV takse (50 posto) ne možemo se ni mjeriti sa Hrvatskom (stupanj naplate 92 posto). Dalje, javni emiteri, prema zakonskim odredbama, imaju pravo na šest minuta reklama u sat vremena, dok je u Hrvatskoj to vrijeme devet minuta. S druge strane, komercijalne televizije u BiH imaju pravo na 12 minuta reklama u sat vremena. Ukoliko bi se ovo, kao u Francuskoj, provelo u BiH, ispada da bi sav novac od oglašivača otišao u džepove vlasnika komercijalnih televizija. Mislim da je i ovaj potez francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya plod utjecaja lobista komercijalnih televizija“, kazao je Bilal.
On je istakao da bi reduciranje prihoda od marketinga javnim emiterima moglo ići tek kada bi se ostvario potreban prihod od RTV takse. Bilal smatra da nije dobro rješenje da se taj manjak kompenzira iz državnog proračuna, jer bi “u našim uvjetima postojala opasnost od ponovne političke kontrole medijskog sadržaja kao što je to slučaj sa komercijalnim medijima“. U slučaju tih medija, kazao je Bilal, kontrolu što će se i kako objaviti ne vrše političari već oglašivači.

Pravovremeno i pošteno
Opet, medijski analitičar Instituta Media Plan Davor Marko smatra da je dekomercijalizacija javnih emitera dobar odgovor postojećem trendu komercijalizacije. Pod tim trendom komercijalizacije, ocjenjuje Marko, postojanje i misija, posebno javnih emitera, a i medija uopće, obesmišljeno je.
Prema njegovu mišljenju, država bi uskoro trebala napraviti neku vrstu pozitivne diskriminacije javnih emitera, te ih rasteretiti razmišljanja kako da se natječu u borbi za opstanak u konkurenciji sa brojnim komercijalnim televizijama.
Sama komercijalizacija, kazao je Marko, nije svojstvena misiji javnih emitera da pravovremeno i pošteno informiraju građane, da ih educiraju te ponude one sadržaje koji nisu zastupljeni na komercijalnim televizijama, jer one preferiraju isključivo zabavu. Europska komisija je na stanovištu da javni RTV servisi igraju “ključnu ulogu na polju njegovanja kulturnih i jezičnih različitosti i objektivnom informiranju javnosti“.

Ostale vijestiArhiva