Smisao održavanja muzičkih festivala u BiH postao je upitan. Sve više je manifestacija narodne i zabavne muzike, a sve manje potrebnog kvaliteta koji zahtijeva opstanak festivala ili, u krajnjem slučaju, opstanak pjesme.
Samo rijetki organizatori festivala u BiH uspijevaju zadržati kvalitet, oni najuspješniji po nekoliko godina, a za neke manifestacije čujemo jednu godinu i nikada više.
Nekadašnje festivalske pjesme za kratko vrijeme postajale su veliki hitovi koji se i danas pjevaju i emitiraju na radio i TV stanicama u cijelom regionu. Današnji pobjednici vrlo brzo se zaborave. O njima se priča tek nekoliko dana poslije samog događaja.

Veliki problem
Hanka Paldum misli da vrijeme festivala polako prolazi.
- To više nije ni približno kao što je prije bilo. Ranije je bilo mnogo izazovnije učestvovati na festivalima jer je konkurencija bila bolja i sve je bilo odlično organizirano. Pobjednička pjesma vrlo brzo bi postala megahit u cijelom regionu, dok sada većinu kompozicija koje osvoje nagrade emitiraju samo lokalne stanice - kaže Pladum.
Kraljica sevdaha dodaje i to da bi festival danas trebao biti institucija, u kojoj bi se znalo ko šta radi i za što je ko zadužen.
- Nekada je kvalitet pjesme bio presudan, a ne da li si dobar s organizatorom ili menadžerima - govori Paldum, koja je najveći festivalski uspjeh postigla s pjesmama "Ja te pjesmom zovem" i "Vjetrovi tuge", koje s razlogom nose epitet evergrina.
Kompozitor Fahrudin Pecikoza smatra da je u BiH kvantitet festivala pobijedio kvalitet.
- U BiH svako pravi festival kada to poželi. Mislim da svi zanemaraju jedan veliki problem, a to je da su za uspješne festivale potrebne muzičke zvijezde. Kod nas na sve načine pjevači izbjegavaju učešće, ali i najbolji kompozitori. Praksa kolega je da dobre pjesme prodaju pjevačima za albume, a na festivale šalju što im ostane, pa ako se "ubode" neka nagrada. Izuzetak je Ilidžanski festival, na kojem je zaista bilo desetak dobrih pjesama - naglašava Pecikoza.

Dobra pjesma
Kantautor Dino Muharemović smatra da su festivali potrebni, ali nije siguran u njihov efekt.
- Ne znam kakva je korist i kada se pobijedi na festivalu. Naravno, na najjačim su jedino primamljive novčane nagrade, ali druge satisfakcije nema. Pjesma se zavrti na radiostanicama maksimalno dva puta i za nekoliko dana bude zaboravljena kao i cijela manifestacija. I tako, godina u krug - kaže Muharemović.
I Dino dijeli Pecikozino mišljenje o tome da je za dobar festival neophodna i pjevačka zvijezda.
- Ali, takvi za učešće uvijek traže ustupke. U cijeloj ovoj priči najgore prolaze mladi pjevači koji možda i snime dobru pjesmu, ali završe na 20. mjestu i onda mjesecima pjevaju da bi snimili novu, i tako stalno - zaključuje Muharemović.

Fazla: Možda su jedini spas
Zlatan Fazlić Fazla potcrtava da su iz godine u godinu festivali lošije organizirani i da su samo rijetki uspjeli zadržati potrebni kvalitet.
- U današnje vrijeme festivali su dobra stvar jer muzički posao polako, ali sigurno umire. Možda su i jedini spas ako se, naravno, sve organizira na pravi način. U suprotnom, imaju kontraefekt. Festivali su jedna od najstarijih zabava na svijetu i neophodni su nam - kaže Fazla.

Ostale vijestiArhiva