Vijesti
Svijet
Krhko primirje
15.08.2008. 12:00
Izvor: Nezavisne novine
Krhko primirje
Krhko primirje između ruskih i gruzijskih snaga ozbiljno je dovedeno u pitanje nakon talasa međusobnih optužbi i kontroverznih pokreta trupa obje strane.
Kritična tačka tenzija je gruzijski grad Gori, koji je prethodnih dana napustilo gro stanovnika, ali ne i gruzijski i ruski vojnici, čiji su položaji na obodima grada udaljeni svega nekoliko kilometara. Serija eksplozija potresla je taj grad, ali ostaje nejasno da li su detonacije označile kraj primirja. "Situacija u i oko Južne Osetije i dalje je osjetljiva", izjavio je specijalni izaslanik Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, OEBS, Heiki Talviti, svega nekoliko časova nakon što članice te organizacije nisu uspjele da se dogovore u vezi s povećanjem broja posmatrača u Gruziji.
Pet detonacija čulo se juče poslijepodne u Goriju, oko kojeg već nekoliko dana traje rat živaca ruskih i gruzijskih trupa, ulogorenih po obodima napuštenog grada, pri čemu obje strane odlučno demantuju da su preduzimale bilo kakve agresivne akcije. Osim salvi optužbi, sporadične vatre iz streljačkog naoružanja i premještanja borbene tehnike, ozbiljnih sukoba, međutim, nema, što kod posmatrača budi nadu da bi se krhko primirje moglo održati. Nedugo poslije eksplozija u Goriju, oko 100 vozila, uključujući i oko 40 tenkova i transportera, formiralo je kolonu u gradiću Zugdidi, koji su ruske snage zauzele prije nekoliko dana, ali još nije jasno koji je cilj novog pokreta tih snaga. Nove tenzije uslijedile su svega 24 časa nakon ruskih najava da će predati Gruzijcima kontrolu nad Gorijem, ali su gruzijski zvaničnici, koji su juče prijepodne ušli u grad kako bi se dogovorili o primopredaji, odustali od te namjere, pošto su se ispred njih ispriječila ruska oklopna vozila. Ruski generali su, u međuvremenu, rekli da će njihovim snagama biti potrebna bar dva dana da "izmjeste" oružje i municiju iz vojnih objekata u Goriju, a Pentagon je pokušao da spusti tenzije, ocijenivši da se u gradu nalazi svega 200 ruskih vojnika.
Ništa manje napeto nije ni oko luke Poti, u koju su juče rano ujutro ušli ruski tenkovi. Rusi su sličan upad izvršili i u srijedu, kada su se nakratko zadržali u komercijalnom dijelu luke, ali su danas ušli u vojni dio Potija, odakle su, prema izjavama svjedoka, odnijeli izvjesnu količinu opreme. Iako su prvobitno demantovali ulazak trupa u Poti, Rusi su tokom dana akciju nazvali "legitimnim" potezom, povučenim iz "obavještajnih" razloga. U luci je, tokom akcija ruskih snaga, uništen jedan manji gruzijski ratni brod.
Političko prepucavanje Moskve i Vašingtona, tokom dana preraslo je u razmjenu salvi teških riječi, pri čemu je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio da je, poslije gruzijskog napada na Južnu Osetiju, teritorijalni integritet te države "prestao da postoji kao ozbiljno pitanje".
"Može se zaboraviti na teritorijalni integritet Gruzije, jer vjerujem da će biti nemoguće ubijediti Južnu Osetiju i Abhaziju da se slože da logikom da mogu biti prisiljeni da ponovo budu dio Gruzije", rekao je Lavrov.
Gruzija, čije akcije već danima agresivno podržava administracija predsjednika SAD Džordža Buša, nedugo poslije izjave Sergeja Lavrova donijela je odluku o istupanju iz Zajednice nezavisnih država, čime su dodatno zakomplikovani ionako složeni odnosi između Moskve i Tbilisija.
Prve pošiljke američke pomoći Gruziji, koje su avionima dopremljene na aerodrom u Tbilisiju, izazvale su i oštre kritike visokih zvaničnika ruskih oružanih snaga, koji su "izrazili zabrinutost zbog vrste tereta" koji pristiže iz SAD. Amerikanci, pak, tvrde da je pomoć Gruziji isključivo humanitarne prirode. Ipak, pomoć Vašingtona u Gruziju upućena je vojnim transportnim avionima C-17, čime je Bušova administracija željela da "podvuče" značaj vojnih veza i podršku predsjedniku te države Mihailu Sakašviliju.
Državna sekretarka SAD Kondoliza Rajs juče je otputovala u Francusku, odakle će nastaviti ka Tbilisiju, u pokušaju da prikupi što širi politički front za "odbranu slobodne Gruzije", što će dodatno opteretiti odnose Vašingtona i Moskve.