Premijer Federacije BiH dr. Nedžad Branković i federalni ministar energije, rudarstva i industrije mr. Vahid Hećo, sastali su se jučer u sjedištu Vlade FBiH sa predstavnicima iranske kompanije Farab.
Riječ je o vodećoj iranskoj kompaniji u izgradnji hidrocentrala, koja je izrazila interes za izgradnju elektroenergetskih objekata u BiH.
Premijer Branković kazao je kako federalna Vlada želi otvoriti krupne projekte, posebno u elektroenergetskoj oblasti. Goste je upoznao s činjenicom da se, trenutno, u parlamentarnoj proceduri nalazi nekoliko odluka kada je u pitanju izgradnja elektroenergetskih projekata i da se čeka zeleno svjetlo Parlamenta FBiH. - Nakon toga, krenuće se u realizaciju tih odluka, istakao je Branković.
Kako su naglasili predstavnici Faraba, Iranska banka za razvoj izvoza već je obezbijedila sredstva namijenjena za investiranje u BiH, a Farab je spreman u svakom trenutku početi sa radovima.
U tom smislu gosti su ponudili dva modela izgradnje elektronergetskih objekata. Prvi je kreditiranjem novcem Iranske banke za razvoj izvoza, pri čemu bi se FBiH zadužila po vrlo povoljnim uvjetima, a Farab bi u saradnji sa domaćim kompanijama bio izvođač radova. Drugi model finansiranja izgradnje je direktnom investicijom kompanije Farab, pri čemu bi iranska kompanija izgrađeni objekat nakon izvjesnog vremena predala na korištenje FBiH.
Kako je za Oslobođenje rekao ministar Hećo, trenutno je za FBiH prihvatljivija varijanta ulaska u kreditni aranžman, kako bi npr. naše Elektroprivrede ili biznismeni to eksploatisali.
- Kako bismo realizovali kreditna sredstva koja Iranci žele plasirati kod nas, s predstavnicima Faraba razmatrao sam mogućnost odabira dvije ili tri male hidrocentrale snage do 10 megawata, pojasnio je Hećo. Prema njegovim riječima, za ovu iransku kompaniju načelno je prihvatljiva ponuđena varijanta, jer bi u manjim projektima lakše i jednostavnije, “bez adiministrativnih i političkih velikih uplitanja, mogli ući u realizaciju planiranih projekata“.
- Podsjetio sam ih i da je Vlada FBiH usvojila informaciju u skladu s kojom je odlučeno da se ide u izradu fizibiliti studije za iskorištavanje upravo korita rijeke Bosne, dodao je Hećo.
On je naglasio kako na jučerašnjem sastanku nije bilo riječi o konkretnije o vrijednosti novca kojeg su spremni plasirati u našu zemlju, ali je podsjetio da se na prethodnom sastanku (2003. godine), govorilo o sumi od oko 70 miliona dolara.

Ostale vijestiArhiva