Predstavnici Političko-sigurnosnog komiteta Vijeća Evropske unije (EU) koji su u posjeti Bosni i Hercegovini susreli su se danas u Sarajevu sa članovima Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH.
Gosti iz EU informirani su o ključnim aspektima reforme odbrambenog i sigurnosnog sektora u BiH, uključujući rješavanje pitanja viška naoružanja i proces deminiranja.
Dopredsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Šefik Džaferović pozvao je predstavnike zemalja članica EU da podrže pozitivne procese u Bosni i Hercegovini, uz napomenu da su bh. građani opredijeljeni za evropsku perspektivu naše zemlje, te da očekuju odlučniju ulogu međunarodne zajednice na tom planu.
Izražavajući spremnost Bruxellesa da i nadalje pruža potporu približavanju BiH porodici evropskih zemalja, predstavnici Političko-sigurnosnog komiteta Vijeća EU interesirali su se za konkretna pitanja vezana za status viška naoružanja, procesa deminiranja, ali i za mišljenje o tome dokad je neophodno prisustvo EUFOR-a u BiH.
Džaferović je istaknuo da je pitanje prisustva međunarodne zajednice u BiH uzročno-posljedično vezano za kretanje naše zemlje ka evroatlantskim integracijama.
Članica Komisije za odbranu i sigurnost BiH Dušanka Majkić, međutim, smatra da su bh. političke elite spremne preuzeti odgovornost, uz napomenu da se protivi bilo kakvim nametnutim rješenjima.
Član Komisije Jozo Križanović ocijenio je da pitanje prisustva međunarodne zajednice u vojnom i civilnom aspektu predstavlja krupno političko pitanje te da se ono ne bi trebalo vezivati za rok, nego za realno stanje na putu ka EU. Istakao je da Dejtonski sporazum ni izbliza nije ostvaren te ukazao na pasivnost međunarodne zajednice u vezi s tim.
Sagovornici su razmijenili mišljenja o najefikasnijim načinima za rješavanje pitanja viška naoružanja i opreme, donošenju zakona kojim bi se regulirali kontrola, kretanje oružja i vojne opreme, odnosno tranzicija nadležnosti iz tog domena s EUFOR-a na bh. institucije.
Konstatirano je da u BiH ima oko 35.000 tona nestabilne municije čiji je tempo uništavanja nezadovoljavajući i da se kasni s procesom deminiranja, čime je, prema procjenama UNDP-a, neposredno ugroženo oko 150.000 bh. stanovnika, a posredno oko 600.000.

Ostale vijestiArhiva