Kandidatura BiH za izbor u Vijeće sigurnosti UN-a naišla na odličan prijem među velikim brojem šefova afričkih, islamskih, zapadnoevropskih i balkanskih država. "Slobodna Bosna" otkriva kako je lobistički tim BiH odnio pobjedu u trci sa protukandidatom Poljskom.
Prilično raštimani diplomatski tim Bosne i Hercegovine, predvođen ministrom inostranih poslova Svenom Alkalajom i njegovim političkim šefom Harisom Silajdžićem, nalazi se pred vjerovatno najvećim vanjskopolitičkim trijumfom nakon prijema BiH u Ujedinjene nacije: od kraja naredne godine BiH će, skoro je sasvim izvjesno, postati nestalna članica Vijeća sigurnosti, krovnog tijela Ujedinjenih nacija zaduženog za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti! Odluku o kandidaturi BiH za članstvo u Vijeću sigurnosti donijelo je Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj krajem juna ove godine, no sve do prije neki dan malo je bilo onih koji su vjerovali da bi se o kandidaturi BiH moglo odlučivati već kod prvog narednog izbora novih članica Vijeća sigurnosti, dakle u oktobru 2009. godine.
Akcije BiH naglo su počele rasti prije desetak dana, nakon briljantno izvedene diplomatske ofanzive Harisa Silajdžića, Svena Alkalaja i šefa Misije BiH pri UN-u Miloša Price. Svojim političkim šefovima, Silajdžiću i Alkalaju, Prica je pripremio teren za pravu lobističku ofanzivu koju su poduzeli na posljednjoj sjednici Generalne skupštine UN-a.
Pored ostalog, ambasador Prica pobrinuo se da Silajdžić predsjedava okruglim stolom UN-a o afričkim razvojnim problemima, a tu je priliku Silajdžić iskoristio za bilateralne susrete sa velikim brojem šefova afričkih državnika od kojih je zatražio i listom dobio podršku za izbor BiH u Vijeće sigurnosti. Također, Silajdžić i Alkalaj susreli su se i sa nekoliko lidera islamskih, zapadnoevropskih i balkanskih država od kojih su gotovo bzz iznimke uspijevali dobiti punu podršku.
Osim BiH, kandidaturu za članstvo u Vijeće sigurnosti među istočnoevropskim zemljama zvanično je istaknula još samo Poljska, ali njena diplomatija ni izbliza nije bila tako agilna i efikasna kao bosanska, što se vidjelo već nakon drugog dana zasjedanja Skupštine UN-a kada su Silajdžić i Alkalaj dobili neuporedivo veću podršku nego njihove poljske kolege. Efekat poljske diplomatije bio je puno skromniji i tu je činjenicu Alkalaju priznao njegov poljski kolega Radoslaw Sikorski, najavivši mogućnost odustajanja Poljske od daljnje utrke. Odluku o eventualnom odustanku, Poljska će donijeti najkasnije do kraja ove ili početkom naredne sedmice i biće saopštena u zajedničkom kominikeu šefova poljske i bh. Misije pri UN-u. U tom slučaju, put za izbor BiH u Vijeće sigurnosti bio bi posve otvoren, naravno pod uvjetom da još neka istočnoevropska država "pet do dvanaest" ne istakne svoju kandidaturu, što je malo vjerovatno, budući da sve države u pravilu svoju kandidaturu ističu godinu dana ranije.
Procedura izbora nestalnih članica u Vijeće sigurnosti prilično je jednostavna: sve države imaju prvo istaknuti kandidaturu a izbor se vrši glasanjem na sjednici Generalne skupštine UN-a. U Vijeće sigurnosti izabrana je ona država koja osvoji dvije trećeni glasova. Na primjer, u slučaju prošlogodišnjeg izbora Hrvatske procedura glasanja ponovljena je tri puta: u prvom krugu Hrvatska je dobila 95 a njen protukandidat Češka 91 glas, u drugom krugu Hrvatska je povećala prednost nad Češkom za 20 glasova, i u trećem krugu, nakon što se Češka povukla, Hrvatska je dobila 184 glasa.
Vijeće sigurnosti UN-a broji 15 članica: pet stalnih (SAD, Francuska, Velika Britanija, Kina i Rusija) te 10 nestalnih članica koje se biraju na mandatni period od dvije godine. Nestalne članice Vijeće sigurnosti biraju se po geografskom ključu. Državama evropskog istoka pripada jedno mjesto i trenutno ga popunjava Hrvatska sa mandatom do kraja 2010. godine, kada će stolicu prepustiti BiH ili Poljskoj. Prije Hrvatske, ispred evropskog istoka bila je izabrana Slovačka. Inače, svake godine na sjednici Generalne skupštine UN-a bira se pet novih članica na mandatni period od dvije godine. O kandidatiru BiH (i eventualno Poljske) Generalna skupština UN-a odlučivaće u oktobru naredne godine.
Vijeće sigurnosti svojevrsni je menadžment UN-a zadužen za upravljanje kriznim situacijama, a svoj legalitet temelji na Povelji UN-a kojom sve članice UN-a prepuštaju Vijeću sigurnosti odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
Vijeće sigurnosti UN-a broji 15 članica i formalno sve članice su ravnopravne i svaka ima po jedan glas kod odlučivanja. Odluka se donosi većinom od 9 glasova "za". Stalne članice Vijeća sigurnosti ne moraju glasati za neku odluku, ali da bi odluka bila usvojene ne smiju glasati protiv! Samo jedan glas "protiv" bilo koje stalne članice Vijeća sigurnosti dovoljan je da anulira sve druge glasove "za"! To, međutim, ne znači da su glasovi nestalnih članica u Vijeću sigurnosti nevažni, jer se ipak golema većina odluka donosi bez (zlo)upotrebe veta.

Ostale vijestiArhiva