Analiza efekata CEFTA-e za prvih šest mjeseci ove godine, najznačajnija je tema četvrtog foruma privrednih komora CEFTA zemalja, koji je danas otvoren u Sarajevu u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).
Predsjednik VTKBiH Milan Lovrić naglasio je u obraćanju da je sporazum CEFTA šansa za zemlje uključene u proces liberalizacije trgovine na putu ka širem tržištu EU.
Ocijenio je da su efekti primjene tog sporazuma naročito u posljednjem periodu bili opterećeni ukupnom atmosferom na globalnom tržištu.
Aktivnosti koje se poduzimaju u okviru nadležnih državnih institucija i ovakvi skupovi komora zemalja CEFTA-a, kako je kazao Lovrić, pokušavaju podržati saradnju, otkloniti barijere te doprinijeti stvaranju bolje poduzetničke atmosfere na području CEFTA-e u smislu stvaranja uvjeta pogodnih za strana investiranja.
"BiH ima veoma loše ekonomske pokazatelje u odnosu na prosjek regiona, veliki deficit tekućeg računa, malu pokrivenost uvoza izvozom i mali udio izvoza u društvenom brutoproizvodu", navedeno je u analizi efekata CEFTA-e koju je sačinio VTKBiH.
Dodaje se da BiH ima vrlo mali udio direktnih stranih investicija u odnosu na region i najveću nezaposlenost u regionu.
Međutim, BiH ima najliberalniju trgovinu u regionu i više od 30 posto njene trgovine otpada na trgovinu s regionom, od čega više od 90 posto na trgovinu s dvije susjedne zemlje, Hrvatskom i Srbijom.
Lovrić je procijenio da se ove godine očekuje rekordan deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH.
Rezultati vanjskotrgovinske razmjene BiH za prošlu i šest mjeseci ove godine pokazuju da uvoz raste brže od izvoza, ali treba imati u vidu da je efekt povećanja cijena energenata i hrane doprinio povećanju našeg ukupnog uvoza u vrijednosnom obliku.
“Kada govorimo o efektima ne treba samo govoriti o efektima u smislu razmjene robe nego o očekivanim efektima u novim oblastima koje CEFTA donosi, a to su investicije, trgovina uslugama, javne nabavke zaštita intelektulane svojine, a posebno je važno da privrednici iskoriste prednosti koje nudi princip dijagonalne kumulacije”, izjavio je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Sabrija Šerifović.
On je naglasio da je liberalizacija tržišta neminovna te da svi procesi uzimajući u obzir CEFTA-u, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te naše skoro priključenje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji podrazumijevaju daljnju liberalizaciju tržišta i njegovu otvorenost.
Direktor Privredne komore Srbije Milivoj Miletić istakao je da je CEFTA 2006. izuzetno značajan trgovinski sporazum za zemlje zapadnog Balkana koji treba da omogući da se zaključno s 31.decembrom 2010. godine napravi zona slobodne trgovine na prostoru koji ima oko 30 miliona stanovnika.
Dosadašnji efekti su, smatra Miletić, svakako pozitivni imajući u vidu trendove rasta vanjskotrgovinskog prometa između svih zemalja.
Ocjena PK Srbije je da to može biti i više i da sve mogućnosti nisu iscrpljene. Miletić je dodao da postoje velike mogućnosti viših oblika saradnje posebno u energetici i korištenjem mogućnosti koje CEFTA 2006. pruža.
Da bi CEFTA maksimizirala efekte važno je da se uklone sve necarinske barijere, što je posebno istaknuto na forumu i što je u interesu privrede svih zemlja regiona.
“Radi se o velikim barijerama koje praktično ugrožavaju i ometaju trgovinu i čine proizvode skupljim. Još postoje administrativne barijere na graničnim prijelazima, u kontaktu s nadležnim institucijama kao tehničke barijere koje su produkt zastarjelih standarda. Probleme takve vrste treba rješavati.”, dodao je Miletić.
Industrijski proizvodi praktično su liberalizovani, ali postoji potreba da se još liberalizuje tržište javnih usluga, a posebno javne nabavke jer preduzeća ne mogu pod jednakim uvjetima da učestvuju na tenderima u svim državama u regionu.

Ostale vijestiArhiva