Engleska kraljica Elizabeta Druga i njen suprug princ Filip započeli su juče 48-časovnu državnu posjetu Sloveniji, nakon koje odlaze u Slovačku, u okviru prve posjete kraljevskog para ovim zemljama.
Po dolasku u Sloveniju 82-godišnja kraljica Elizabeta je otišla u dvorac Brdo pri Kranju, tridesetak kilometara sjeverno do Ljubljane, gdje je obišla počasnu stražu.
Predsjednik Slovenije Danilo Tirk priredio je državni prijem u kraljičinu čast. Među članovima sadašnje vlade mnogo je prikrivenog nezadovoljstva izazvao popis gostiju na banketu koji je objavljen u medijima.
Iz odlazeće vladajuće garniture, naime, među uzvanicima su bili samo premijer Janša sa zaručnicom Urškom i šef diplomatije Dimitrij Rupel sa suprugom Marjeticom, a dosta je članova Tuerkovog kabineta sa suprugama.
Kao zanimljivost može se spomenuti da je na banket pozvan i predsjednik slovenačke državne revizije Igor Šoltes, a riječ je o unuku Edvarda Kardelja, nekada istaknutog slovenačkog i jugoslavenskog čelnika i Titovog saradnika, kojeg je Elizabeta II već imala priliku upoznati prije mnogo godina, kad je tokom posjete Jugoslaviji vidjela i slovenačke krajeve.
Kraljevski par je odsjeo u Ljubljani, a danas će posjetiti uzgajalište konja u Lipici. U Sloveniji se smatra da je posjeta britanske kraljice priznanje za uspješnu evropsku integraciju ove bivše jugoslovenske republike koja je 2004. godine ušla u Evropsku uniju i NATO, 2007. godine u evrozonu, a u prvom polugodištu 2008. godine predsjedavala EU.
Britanski mediji, pak, uoči kraljičinog dolaska u Sloveniju, objavili su da Britanija ne planira izjavu kojom bi izrazila žaljenje što su Titovim partizanima potkraj Drugog svjetskog rata iz logora u južnoj Austriji izručeni slovenački domobrani koji su kasnije ubijeni, uprkos nekim idejama da je posjeta Elizabete II možda prilika da se to učini.
Takav simboličan gest, odnosno izjavu, predlagali su Britanci Džon Korselis i Markus Ferar, koji su prije tri godine objavili knjigu pod naslovom "Slovenija 1945: uspomene na mrtve i preživjele". U njoj navode da su antikomunistički borci iz Slovenije na prevaru vraćeni partizanima i odmah nakon nekoliko dana ubijeni, te su zato prikupljali potpise za deklaraciju kojom bi se priznalo da su britanske vojne vlasti u Austriji u ono vrijeme postupile pogrešno.

Ostale vijestiArhiva