Savjet ministara BiH usvojio je juče budžetske okvire za 2009. godinu, prema kojima će budžet BiH biti povećan za 12 odsto, a entitetski budžeti za šest odsto.
Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara, nakon sjednice u Banjaluci u čijem radu su prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma učestvovali i entitetski premijeri, objasnio je da je budžetski okvir BiH povećan za 12 odsto, odnosno 100 miliona KM, a entitetski za šest odsto, jer se kod njih može vršiti rebalans, a kod državnog budžeta to nije moguće.
"Naš osnovni moto je bio da vodimo restriktivnu fiskalnu politiku za narednu godinu s obzirom na to da će globalna ekonomska kriza imati indirektne posljedice na BiH", rekao je Špirić dodajući da se očekuje sporiji rast prihoda od PDV-a i smanjenje stope rasta bruto društvenog proizvoda.
"Htjeli smo da javnu potrošnju držimo bar u zatečenom okviru i da je smanjimo, jer je i to obaveza BiH na njenom evropskom putu", kazao je Špirić.
Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH, upozorio je da usvojeni okvir državnog budžeta ne može zadovoljiti ni minimalne potrebe, čak ni postojeći nivo funkcionisanja državnih institucija.
"Državne institucije trebalo bi da imaju prioritet, a tek onda da se vrši preraspodjela sredstava", kazao je Vrankić i dodao da se učešće države u raspodjeli sa jedinstvenog računa konstantno smanjuje.
Milorad Dodik, premijer RS, istakao je da je potrebno restriktivno ponašanje napominjući da budžetski okvir za entitete neće biti dovoljan te da će se morati krenuti ka štednji.
"Vlada RS će razmotriti mogućnost ušteda isključivo u sektoru vladine administracije i to u pogledu plata", istakao je Dodik i poručio da je krajnje vrijeme za odgovorno ponašanje.
Nedžad Branković, premijer FBiH, kazao je da je dogovoreno da se pristupi i izradi utvrđivanja najniže cijene rada koja će važiti za sve institucije u BiH što je važna osnovica ka reformi javne uprave i ujednačenoj javnoj potrošnji.
Savjet ministara je donio odluku da se pred Parlamentarnom skupštinom pokrenu izmjene i dopune Zakona o indirektnom oporezivanju, kako bi se se od plaćanja PDV-a izuzeli svi projekti koji su vezani za IPA fondove.

Ostale vijestiArhiva