Prve pošiljke ribljih proizvoda iz BiH na tržište zemalja Evropske unije trebalo bi da krenu krajem mjeseca, ali domaći proizvođači nisu sigurni da će ostvariti velike izvozne poslove.
"Evropskoj komisiji smo uputili dopis s listom registrovanih bh. proizvođača u čijim su proizvodnim kapacitetima obezbijeđeni svi preduslovi propisani evropskim standardima. Do kraja mjeseca očekujemo i formalnu objavu liste naših proizvođača na veb stranici EU, nakon čega izvoz iz BiH može i definitivno početi", kaže Drago Nedić, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.
Na listi izvoznika su četiri preduzeća koja su ispunila uslove - "Tropic Ribarstvo" iz Banjaluke, "Norfish" iz Blagaja, "Laks" iz Mostara i "Žuvela" iz Stoca. Bh. proizvođači koji su dobili dozvole morali su ispuniti visoke zahtjeve i standarde, od uzorkovanja i analize proizvoda, do adekvatne opremljenosti, budući da riba prije izvoza mora biti prerađena, a u najmanju ruku očišćena.
Nedić naglašava da lista izvoznika nije konačna i da ostali proizvođači koji žele izvoziti u EU mogu podnijeti zahtjeve, a kada zadovolje tražene standarde biće sukcesivno uvrštavani na listu EU.
U "Norfishu" su spremni da odmah nakon dobijanja izvozničkog broja počnu izvoziti, ali ih brinu još nepotvrđene informacije da je kvota za izvoz pastrmke na tržište EU samo 60 tona.
"Čekali smo osam godina na ovaj trenutak, sve vrijeme održavali kontakte s kupcima, ali smo zabrinuti ukoliko ne budemo mogli izvoziti u EU iznad dozvoljenih količina", kazao je Sanel Šarić, direktor "Norfisha".
U "Laksu" su sretni što će moći izvoziti, ali strahuju kako će aktuelna kriza uticati na poslovne planove zainteresovanog kupca iz Francuske.
"Uložili smo ogromna sredstva u ispunjavanje standarda i edukaciju radnika, ali još nismo sigurni kako će se izvoz odvijati", kazala je vlasnica "Laksa" Tanja Handžar. Odškrinuta vrata i drugim proizvodima. Ured za veterinarstvo BiH će uskoro poslati dopis Kancelariji za hranu i veterinarstvo u Dablinu, kojim će zatražiti da njene komisije u narednoj godini obiđu i kapacitete u oblasti mljekarstva, proizvodnje meda, živinarskoj industriji i proizvodnji trajnih proizvoda od crvenog mesa. Time bi većem broju bh. proizvoda bio omogućen prolaz na tržište EU.

Ostale vijestiArhiva