Po svemu sudeći svi u BiH moramo biti zadovoljni što nije došlo do generalnog financijskog sloma. Čini se da smo izbjegli prvi udar globalne financijske krize. Recesija, kriza, inflacija, stagflacija (stagflation) termini su koji će nas pratiti. Jednostavno, svjetska ekonomija pa i naša ulazi u recesiju. Pad proizvodnje, pad zaposlenosti, umjerena inflacija, rastuće nezadovoljstvo stanovništva, smanjena inozemna ulaganja, pad prometa samo su neke od posljedica s kojima ćemo se suočiti tokom 2009. i 2010. godine, a možda i duže, izjavio je Feni ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH dr. Duljko Hasić.
Hasić ističe kako se u takvim situacijama i teškim vremenima i preduzeća i države moraju okrenuti svojim osnovnim postavkama i ekonomskoj bazi, odnosno da svako u trenutku recesije treba preispitati samoga sebe, preispitati svoju viziju poslovanja, viziju razvoja, viziju državnog razvoja.
- Ključno je pitanje da vodeće osobe imaju jasnu viziju kuda idu, kuda i čemu streme. Sada, u ovim trenucima, nema vremena za greške i promašena ulaganja, ističe Hasić.
Po njegovom mišljenju recesija neće pogoditi sve vrste poslova, ali, ipak, svi će osjećati njezin uticaj.
- Obično počinje s onim uslugama i proizvodima koji se nalaze na vrhu tržišta, takozvani luksuzni proizvodi i usluge, ali se kasnije počinje polako spuštati i na sve ostalo, dodaje on.
Također naglašaa da posebnu pažnju poslovna zajednica ali i država moraju usmjeriti na financijsku likvidnost, dobru naplatu i protok gotovine.
- Sve institucije moraju insistirati na plaćanju računa, pa čak i kroz posebna zakonska rješenja. Najopasnije je da u trenutku recesije, poslovni i javni sektor budu izloženi dodatnoj krizi neplaćanja. Tada ukupno poslovanje svih i privatnih i javnih ulaganja propada a ekonomija još brže klizi u propast. Bila bi greška ne razmišljati o novcu na pravi način, nego samo o poslu. Odgovorni će kako na lokalnom tako i na državnom nivou jednostavno smanjivati troškove, rezati zaposlenost i nastojati štedjeti ne mareći da se ti postupci kasnije lančano preslikavaju kroz cijelu ekonomiju te da se svima, a posebno privatnom sektoru vraćaju kao bumerang kroz smanjenu tražnju i potrošnju. Opasnost leži i u činjenici da će mnogi iskoristiti priliku ekonomske krize i otpustiti radnike. Što su ljudi zabrinutiji to više režu svoje troškove i izdatke. U uvjetima recesije, velika je greška panično rezati troškove i smanjivati cijene, naglašava Hasić.
On također upozorava da vlade na svim nivoima u BiH moraju poboljšati sistem kontrole javne potrošnje i sistem oporezivanja kako bi se osigurala produktivnost i primjereni životni standard, uz strogu kontrolu deficita. Nastupajuća recesija nosi i značajnije smanjenje ulaganja ali i nivoa zaposlenosti.
- Niže cijene roba, slaba privredna aktivnost i rastuća nezaposlenost doprinijet će opadanju stope inflacije, ističe Hasić, te dodaje da je veliki plimni val svjetske financijske krize za sada u BiH izdržan na nogama i da se sada postavlja pitanje šta dalje?!
Moglo bi se reći da je Centralna banka BiH učinila svoj dio posla, barem u ovoj fazi, a sada je red na izvršnoj vlasti da obavi svoj dio. Vlasti BiH na svim nivoima ne mogu i ne smije biti izuzetak, jer je naše tržište tijesno povezano sa svijetom i samim tim vrlo ranjivo, navodi Hasić.
U tom smislu od vlasti se, kako na kraju zaključuje Hasić, očekuju sljedeće mjere: javna potrošnja ne smije biti uzrok rasta troškova poslovanja; država ne smije biti uzročnik nelikvidnosti niti u jednom sektoru; državne investicije treba odmah preusmjeriti na one sektore i privredne subjekte koji u kratkom roku osiguravaju privredne učinke; povećati pomoć malim i srednjim preduzećima koji su glavna snaga za očuvanje i rast zaposlenosti; očuvati konkurentnost izvoznog sektora i poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz; posebno u oblasti proizvodnje hrane; mjerama aktivne politike onemogućiti rast sive ekonomije koja ima plodno tlo u potencijalnoj krizi; kreditni potencijal banaka treba služiti prije svega privredi i stanovništvu, a ne državi.

Ostale vijestiArhiva