Diktator Josip Visarionovič Staljin, koji je vladao SSSR od 1922. do 1953. godine, imao je namjeru da u slučaju da Moskva padne u njemačke ruke, u vazduh digne više od 1.200 značajnih gradskih zdanja.
Među njima su i sjedište vlasti - Kremlj, Boljšoj teatar, crkve, ambasade, ali i porodične kuće sovjetskih političkih i vojnih lidera. O takvim planovima govore dokumenti koji datiraju iz jeseni 1941, a koji su u Moskvi izloženi povodom 90. godišnjice kontraobavještajne službe.
Plan, jednostavnog naziva "Moskva", razvijen je u trenutku kad su njemačke trupe bile svega 19 kilometara od prijestonice. Prema njemu, Staljin bi nakon obavještenja da su glavni grad osvojile Hitlerove trupe dao znak pripadnicima motorizovane jedinice OMSBON da miniraju spomenutih 1.200 objekata, ali i cjelokupnu gradsku infrastrukturu. Zanimljivo je da od svih važnijih objekata, za "rušenje" nije bila predviđena Staljinova kuća i to zbog diktatorove paranoje, odnosno njegove prevelike opsjednutosti svojim političkim neprijateljima.
Ideja za miniranje osvojene Moskve potiče još od ruskog cara Aleksandra I. Osmislio ju je kad su Napoleonove trupe bile nadomak prijestonice 1812. Rusi su tada odlučili da se povuku, a pritom su spalili grad, tako da su Francuzi ušli u prazan i porušen grad. Napoleon je stoga u svom izvještaju Moskvu opisao kao nenaseljivu ruinu te se mjesec dana nakon toga vratio u Pariz.
Strah od Hitlera je Staljina i njegove generale natjerao da ratnu prijestonicu uspostave u Samaru na Volgi, a tamo se već tada bili dopremili Lenjinovo tijelo i drugo nacionalno blago.
Većina stanovnika Moskve je sredinom oktobra 1941. bila uvjerena kako će Nijemci zauzeti grad. O tome govori i niz pamfleta koje je unaprijed pripremila sovjetska tajna policija NKVD. "Drugovi, napustili smo Moskvu zbog neprekidnih napada Nijemaca. Ali ovo vrijeme nije za jadikovanje. Moskva će biti oslobođena", stajalo je u jednom od letaka. Najmračniji scenarij ipak nije realizovan. Sovjetska vojska se uspjela oduprijeti neprijatelju, bitka za Moskvu je potrajala do januara 1942. U jednoj od većih bitaka u Drugom svjetskom ratu Sovjeti su nacistima suprotstavili dvije ogromne armije te je Hitler doživio svoj prvi veliki poraz, ali i dobio prvi znak da se osvajanje Istoka neće odvijati onako kako je zamislio.

Ostale vijestiArhiva