Negativni efekti globalne ekonomske krize u BiH prvo su se prelili na bankarski sektor. To je dovelo do povećanja kamata na kredite i pooštravanja uvjeta za njihovo dobivanje, što poskupljuje kapital i pogoršava likvidnost i solventnost preduzeća.
- Sve to, posljedično, doprinosi općem trendu povećanja cijena robe i usluga - kaže u razgovoru za "Dnevni avaz" menadžer Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) Igor Gavran.
Prema njegovim riječima, te pojave nisu rezultat samo globalnih kretanja, već u velikoj mjeri i moguće zloupotrebe i svjesnog predimenzioniranja radi ostvarivanja ekstraprofita.
- Poseban problem za bh. privredu je apsolutna dominacija banaka u vlasništvu velikih stranih grupacija kojima je u prvom planu interes matične banke, a tek u drugom poticaj razvoja domaće privrede. Evo, sada kada pada Euribor, na koji se banke pozivaju pri povećanju kamata, banke ne prate taj trend - upozorava Gavran.
Prema njegovim riječima, privreda i privrednici jedini izlaz za kreditiranje mogli bi naći u razvojnim bankama BiH, s tim da one još smanje kamatne stope kako bi natjerale komercijalne banke da i one učine isto.
- Veliki problem je što u BiH nema mehanizma kojim bi se komercijalne banke natjerale da smanje kamate i olakšaju uvjete za kreditiranja privrede - naglašava on.

Nove inicijative CBBH
Gavran podsjeća da je Centralna banka BiH (CBBH) smanjila obavezne rezerve u komercijalnim bankama, ali da oslobođeni novac ne dolazi do privrede.
- Sada CBBH razmatra i druge stimulativne mjere, poput diferenciranja stope obavezne rezerve na sredstva za kredite građanima i privredi, što bi trebalo ponukati komercijalne banke da odobre više kredita - kaže Gavran.

Ostale vijestiArhiva