U uvjetima kada je sasvim izvjesno da će se narednu godinu karakterizirati drastično smanjenje stope privrednog razvoja u odnosu na ovogodišnju, a što će imati za posljedicu smanjenje obima proizvodnje i usluga, sa direktnim odrazom na pad izvoza odnosno povećanje uvozne ovisnosti i, stim u vezi, potrebe za osiguranjem deviznih sredstava za pokriće po tom osnovu ostvarenog platnogdeficita, teško je izjašnjavati se o boljim danima tržišta kapitala.
Firdus Hamzagić iz Registra za vrijednosne papire Federacije BiH u razgovoru za Fenu ističe kako u prilog te konstatcije treba uzeti u obzir i posljedice koje će uticati na smanjenje i onako niske stope zaposlenosti i, što je još interesantnije, u tim i takvim uvjetima se mora realizirati zahtjev za smanjenjem svih vidova potrošnje.
- Polazeći od datih naznaka, a imajući pri tom u vidu da sva dosadašnja saznanja u vezi sa ovom problematikom ukazuju na investicije kao ključ izlaska iz ove teške ekonomske situacije, s pravom se postavlja pitanje da li je moguće u takvim uvjetima privređivanja osigurati neophodan obim sredstava za finasiranje tih investicija, navodi Hamzagić.
Po njegovim riječima sasvim je izvjesno da se ta sredstva moraju tražiti na drugoj strani, odnosno u kreditnom zaduženju.
Problem nastaje onog trenutka, kako ističe Hamzagić, kada se počne pregovarati o visini kamatnih stopa, za koje se već sada može reći, ukoliko ne dođe do nekih korekcija u odnosu na sadašnje, da će postati limitirajućim faktorom daljnjeg razvoja odnosno izlaska iz krize.
- Politika kamatnih stopa će, također, uticati na daljnji rad berzi u tom smislu, što je izvjesno da će vlasnik slobodnih novčanih sredstava ta sredstva radije stavljati na štednu knjižicu nego li se izlagati riziku kupovine vrijednosnog papira, čija će stope dividende biti niže od kamatne stope na štednju, a isto tako i cijena po kojoj kupljen taj vrijednosni papir veća od cijene po kojoj se taj papir i može prodati, navodi Hamzagić.
S obzirom na aktuelnost trenutka, a radi stvaranja pretpostavki za rad tržišta kapitala, na državi je, kako naglašava, da se opredijeli da li će i koliki iznos njenog kapitala koji je još uvijek van berzanski tokova uključiti u te tokove.
Prema sadašnjoj procjeni državni kapital je taj koji bi zbog svoje atraktivnosti mogao podržati funkcioniranje berze i u ovakvo teškim uvjetima privređivanja. Naravno, vodeći računa prvenstveno o svom interesu i ne forsirati privatizaciju po svaku cijenu samo radi toga da berza funkcionira.
Dakle, državni kapital treba uključiti u berzanske tokove, na način koji će osigurati osnovne pretpostavke njenog funkcioniranja, zaključuje Hamzagić.

Ostale vijestiArhiva