Federalni ministar prometa i komunikacija Nail Šećkanović izjavio je na konferenciji za novinare da se radi o važnom dokumentu za buduću izgradnju autocesta i brzih cesta u FBiH.
- U programu rada Vlade FBiH za ovaj mandatni period, u program kapitalnih javnih investicija u oblasti cestovne infrastrukture ušle su dvije autoceste i jedna brza cesta, naveo je Šećakonović.
Radi se o koridoru 5-C, kao jedinom panevropskom koridoru koji prolazi kroz BiH, zatim o autocesti Tuzla - Brčko - Orašje te brzoj cesti Lašva - Travnik - Donji Vakuf.
Međutim, s obzirom na broj stanovnika FBiH, njenu površinu i geoprostorne karakteristike, Federacija treba da ima veću mrežu autocesta i brzih cesta.
U tom smislu, Ministarstvo je od Vlade dobilo zadatak da uradi ovu strategiju i akcioni plan.
- Kod izrade ove strategije rukovodili smo se Master planom koji je za područje BiH urađen 2001. godine i Transportnom politikom BiH koju je Vijeće ministara BiH donijelo prošle godine, kazao je Šećkanović.
Očekivalo se da će se ta transportna politika dalje razrađivati na nivou Vijeća ministara BiH, odnosno Ministarstva prometa i komunikacija BiH. To se, međutim, nije desilo.
Zato, kaže Šećkanović, da FBiH ne bi bila talac dok se sve to ne usaglasi, pristupilo se izradi ovog dokumenta koji se odnosi samo na FBiH. Pritom se vodilo računa o onome što je na istom principu urađeno u RS-u kako ne bi eventualno dolazilo do paralelnih autocesta i brzih cesta.
Prilikom izrade Strategije vodilo se računa o tri segmenta. Kao prvo, Šećkanović je naveo unutarnju integraciju FBiH. U tom smislu su gradovi u FBiH podijeljeni u dvije kategorije. U prvu kategoriju su ušli Sarajevo, Zenica, Mostar, Tuzla i Brčko, i ovi najveći centri bit će međusobno povezani autocestama. Centri u FBiH druge kategorije kao što su Goražde, Bihać, Livno, Široki Brijeg, Travnik i drugi, bit će s gradovima iz prve kategorije povezani brzim cestama.
Zatim se vodilo računa o dodatnoj i kvalitetnijoj saobraćajnoj integraciji u okruženje. Prvenstveno se mislilo na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Tako će biti osam izlaza u ove države autocestama i brzim cestama. Od toga šest prema Hrvatskoj, jedan izlaz prema Srbiji i jedan prema Crnoj Gori.
Treći faktor o kojem se vodilo računa, naveo je Šećkanović, bila je integracija FBiH u najbliže autocestovne koridore, računajući prije svega na koridor 10 na sjeveru (Beograd - Zagreb), koji povezuje BiH sa Zapadom i Istokom, te vezu koja ide jugom Hrvatske (autocesta Split - Dubrovnik).
- Ovo je jedan od temeljnih dokumenata u ovoj oblasti i on će nam pomoći da definitivno uspostavimo sistem planiranja, izgradnje i upravljanja autocestama i brzim cestama u FBiH, kazao je ministar.
Upitan da li Vlada FBiH raspolaže dovoljnim sredstima da bi se planiranom dinamikom nastavila izgradnja autoceste na koridoru
5-C, Šećkanović je rekao da je dosadašnji model izgradnje bio zasnovan na finansiranju iz vlastitih sredstava.
- Sve ono što je dosad urađeno, uključujući ovu dionicu koja treba da se završi, finansirano je iz budžeta, kazao je on.
Naveo je da je bilo određenih problema na kraju prošle godine s obzirom na kašnjenja u plaćanju te postoje dugovi prema izvođaču radova nešto veći od 10 miliona KM. Ti dugovi bit će tretirani u sklopu svih obaveza koje su prenesene iz 2008. u 2009. godinu.
- Mi smo u budžetu za ovu godinu planirali onoliko sredstava koliko je potrebno da se ova dionica završi, da se uradi eksproprijacija za sljedeću dionicu u pravcu Zenice i da se urade bočne kućice za naplatu putarine kako bismo mogli uvesti zatvoreni sistem naplate koji bi profunkcionirao u drugoj polivini godine, rekao je Šećkanović.
Time bi se, smatra on, izvorni prihodi povećali s 10 na oko 25 miliona KM godišnje.

Ostale vijestiArhiva